Prva godina u EU - 'Lex Perković', prekomjerni deficit i kritika FT-a

Hrvatska je postala punopravnom članicom 1. srpnja prošle godine. U proteklih godinu dana, hrvatski predstavnici su se dobro uklopili u rad europskih institucija, ali su prvi mjeseci članstva obilježeni "slučajem Perković". Tri dana prije ulaska u EU, Hrvatska je promijenila Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije,(poznat kao zakon o provedbi Europskog uhidbenog naloga),  a promijenjeni zakon kasnije je kolokvijalno nazvan "lex Perković". Njime je ograničena primjena Europskog uhidbenog naloga samo na zločine počinjene nakon 2002. godine. Ubrzo su krenule optužbe, najprije iz njemačkih parlamentarnih krugova, da se tim zakonom štiti Josip Perković, nekadašnji pripadnik jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi, čije je izručenje tražila Njemačka zbog optužbe da je upleten u ubojstvo emigranta Stjepana Đurekovića 1983. pokraj Muenchena.

Nakon toga reagirala je Europska komisija tražeći da se ukine vremensko ograničenje za primjenu Europskog uhidbenog naloga. Uslijedila je intenzivna prepiska i međusobno optuživanje na relaciji Zagreba- Bruxelles. Komisija je zaprijetila sankcijama, što je dovelo i do burnih reakcija na političkoj sceni u zemlji. "I dan danas bih ponovio ono što sam govorio prije godinu dana kad su u pitanju oni nesporazumi s Komisijom i bivšom povjerenicom za pravosuđe Viviane Reding", rekao je Milanović u petak. Slučaj je trajao gotovo tri mjeseca, a završen je nakon što je hrvatska vlada pristala promijeniti zakon. Promjena zakona stupila je na snagu 1. siječnja ove godine, nakon čega su Josip Perković i njegov nekadašnji šef Zdravko Mustač izručeni Njemačkoj. Dosta veliku pozornost izazvalo je i imenovanje Nevena Matesa za člana Revizorskog suda EU-a, kojeg je na to mjesto imenovalo Vijeće EU-a unatoč negativnom mišljenju Europskog parlamenta.Vijeće EU-a je potvrdilo Matesa otvoreno zanemarivši savjetodavno mišljenje Parlamenta. Zastupnici su bili bijesni jer su prilikom saslušanja od Matesa dobili obećanje da će se povući ako ne dobiju njihovu potporu, što on na kraju nije učinio.

Hrvatska je dobila i svog prvog europskog povjerenika, dotadašnjeg potpredsjednika vlade Nevena Mimicu, kojem je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dodijelio važan resor zaštite potrošača. Hrvatska je početkom ove godine ušla u Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni mehanizam kojim EU kontrolira fiskalnu politiku zemalja članica. Kroz taj postupak prošla je većina zemalja članica, a trenutačno je 11 zemalja u tom postupku. Hrvatska bi svoj proračunski deficit trebala svesti ispod dopuštenih tri posto BDP-a do 2016. godine. Uz to, EK je u ožujku objavila da je Hrvatska, uz Sloveniju i Italiju, jedna od triju zemalja EU s prekomjernom makroekonomskom neravnotežom zbog velikih vanjskih obveza, slabljenja izvoza i brzo rastućeg duga opće države.

Nakon godinu dana članstva, Financial Times je prije neki dan objavio članak Tonyja Barbera, koji je dugo godina bio dopisnik iz Bruxellesa u kojem je ocijenio da je Hrvatska  naslijedila Grčku na neslavnom mjestu ekonomski najnefunkcionalnije zemlje Europske unije. List podsjeća da je Hrvatska sada već šestu godinu zaredom u recesiji te da je za to vrijeme izgubila gotovo 13 posto svog BDP-a. Nezaposlenost iznosi oko 17 posto, a među mladima je gotovo 50 posto. Barber ocjenjuje da će učinkovito povlačenje sredstava iz europskih fondova biti ključno za izvlačenje iz krize, ali da je do sada u tome Hrvatska bila dosta spora.