HURS traži izmjene Zakona o javnoj nabavi

HURS je protiv dampinških cijena na štetu radnika, naglasio je Matijašević dodavši kako izmjene zakona traže nakon najava da će se određeni poslovi izdvojiti iz javne uprave i prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o zakonskoj zabrani outsourcinga. Stoga predlaže da se u tim zakonom, osim plaćanja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, propiše i redovita isplata plaća. Kada bi ponuditelj priložio održivi poslovni plan za razdoblje pružanja ugovorene usluge kojim se jamče radnička prava, osiguralo bi se zadržavanje zaposlenih radnika, uvjeti iz sklopljenih ugovora o radu i poštivanje kolektivnog ugovora, drži Matijašević.

Predsjednik HURS-a napominje da je javna potrošnja bitan element hrvatskog BDP-a, jer je njezin udio u BDP-u s devet posto u 2011. porastao na više od 16 posto u 2013., pri čemu je vrijednost ugovorenih usluga iznosila gotovo 40 milijardi kuna. Matijašević smatra da će se uvođenjem dodatnih kriterija u javnu nabavu ostvariti niz ciljeva ekonomske i socijalne politike - od razvoja domaće proizvodnje do zapošljavanja.

Upozorio je da se kroz postojeći sustav javne nabave porezni obveznici potkradaju u enormnim iznosima, zapošljava se manji broj radnika od potrebnog i održava antipoduzetnička klima. Kako bi se mogla ponuditi dampinška cijena, radnicima se krše prava po svim osnovama, isplaćuju minimalci i angažiraju kooperanti koji se ne plaćaju, tvrdi Matijašević. Vezano uz predložene izmjene Zakona o radu (ZOR), Matijašević je rekao da se one ionako neće primjenjivati na sve radnike jer državni službenici i namještenici imaju svoj zakon. Osim toga, da nije problem ZOR pokazuje podatak da je i po postojećem zakonu zaposleno 180.000 radnika, ustvrdio je.

Komentirajući najavu ministra financija Borisa Lalovca o mogućem ukidanju najviše porezne stope na plaću od 40 posto Matijašević je ocijenio da je u Hrvatskoj porezna politika nepravedna. Oporezivanje bi trebalo biti veće onima s visokim plaćama, više od 40 posto, i trebalo bi uvesti viši neoporezivi iznos kako bi većina zaposlenih s ispodprosječnim primanjima dobila veće plaće. Samo takvi zahvati mogu pridonijeti pravednoj poreznoj politici i povećanju kupovne moći većine građana, smatra Matijašević.