Documenta: izrada Registra civilnih žrtava obveza je države, a ne udruga

"Registar civilnih žrtava je bio i ostaje obvezom državnih institucija, a ne organizacija civilnog društva poput Documente", navode iz te udruge u priopćenju. Reagiraju time na izjavu predsjednika Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida Đure Glogoškog da se "prepuštanjem uređivanja popisa civilnih žrtava jednoj udruzi otvara velika mogućnost manipulacije u smjeru davanja prava pripadnicima agresorske vojske".

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću napominje da je radi transparentnosti rada vezanog za dokumentiranje žrtava rata, te u svrhu što točnijeg i preciznijeg utvrđivanja poimeničnog popisa žrtava, uputila poziv Ministarstvu branitelja da zajedno objave rezultate istraživanja kako bi se mogli usporediti i bili podložni provjeri i ispravkama svih zainteresiranih aktera.

Iz udruge ističu da se u svojim istraživanjima, posebno istraživanju ljudskih gubitaka u Hrvatskoj u Domovinskom ratu, koriste svim dostupnim relevantnim izvorima koji sadrže podatke o ljudima koji su u ratu stradali. To uključuje intervjue s obiteljima žrtava, izvode iz matičnih knjiga rođenih i umrlih, fotografije spomenika, knjige i publikacije braniteljskih udruga, različite znanstvene publikacije, razne dokumente institucija, različite medijske izvore, ali i izvore sa srpske strane.

Tvrde i da po svojim metodološkim kriterijima za svaku informaciju, s kojom javno izlaze, traže provjeru iz tri neovisna izvora te da za svaki izvor radi evaluaciju valjanosti u usporedbi s drugim dostupnim izvorima. "Pokušaj objektivnog utvrđivanja poimeničnog popisa svih hrvatskih građana koji su izgubili život u ratu ili se još uvijek vode kao nestali moguć je tek uz korištenje svih dostupnih i višestruko međusobno uspoređenih i provjerenih izvora", navode u Documenti.

Ističu da im nikada nije bio cilj izraditi bilo kakav popis koji bi služio ostvarivanju nepripadajuće materijalne koristi pripadnicima "Srpske Vojske Krajine", već pokušaj stvaranja poimeničnog popisa svih ljudi koji su prije rata u Hrvatskoj živjeli, odnosno imali prebivalište, a tijekom i zbog rata izgubili život. U proteklih dvadeset godina, upozoravaju, sve zakonodavne inicijative u vezi obeštećenja civilnih žrtava rata bile su nedovoljne, zbog čega su mnoge žrtve, neovisno o njihovoj nacionalnosti, ostale bez odgovarajuće podrške.

Documenta se stoga zajedno sa Koordinacijom udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, udruženjem Protiv zaborava i ostalim organizacijama koje okupljaju obitelji civilnih stradalnika, zalaže za hitno donošenje nacionalnog programa i posebnog zakona. "Civilno stradanje u našem društvu treba biti prepoznato i kompenzirano. Civili nisu akteri rata, njih je sukob zatekao i oni trpe posljedice. Civili neovisno o tome na kojoj su se strani rata zatekli nikako ne mogu biti agresori", zaključuju u priopćenju.