Udruga općina: 100 općina na koljenima prođe li Zakon o regionalnom razvoju

"Tražimo da se ne dogodi kataklizmična situacija jer će, u slučaju da se usvoji Zakon o regionalnom razvoju ovako kako je usvojen u četvrtak (na Vladi), barem sto općina biti bačeno na koljena", rekao je Bukvić u Brinju, gdje je udruga održala svoju godišnju Skupštinu, a kojoj je nazočio i ministar Bauk. Najavio je da će udruga nakon ove Skupštine prema svim zastupnicima, vladajućima i oporbenima, poslati svoje primjedbe na tekst zakona te tražiti da se ne ukidaju naknade općinama nerazvijenih krajeva, iako im je postotak iznad 75 posto prosječne razvijenosti.

Naime, prema novom zakonu male i velike općine čiji je indeks razvoja iznad 75 posto državnog prosjeka mogle bi ostati bez sredstava koja su do sada dobijale s osnove Zakona o područjima posebne državne skrbi i Zakona o brdsko-planinskim područjima, a što bi, naglasilo je desetak općinskih načelnika, uzrokovalo još veća raseljavanja stanovništva. Ministar Bauk te je zahtjeve nakon Skupštine komentirao riječima da je Udruga općina lobistička organizacija koja zastupa neke zajedničke interese općina, a što im je i zakonski omogućeno.

"Dok se zakon ne usvoji moguće ga je mijenjati, kao i svaki drugi zakon, ali ovaj Zakon o regionalnom razvoju prošao je široku javnu raspravu, a indeksaciju - po kojoj će se određivati tko hoće, a tko neće ubuduće dobivati potporu - odradili su stručnjaci Ministarstva regionalnog razvoja. Oni tvrde da će potpore ubuduće biti pravednije raspoređene", poručio je Bauk. Naglasio je i da nikome potpore neće biti ukinute odmah, već kroz određene faze te određene kriterije i indekse razvijenosti. "Ako je netko iskazao visok indeks, onda je on valjda visok, a zadaća države je da omogući razvoj i onima manje razvijenima", rekao je Bauk.

Na spekulacije o ukidanju dijela općina i preustroju lokalne zajednice ministar je ponovio kako to nije ni bilo predviđeno Planom 21, te da na takva pitanja o ukidanju uvijek odgovara kako ustroj Hrvatske, u usporedbi s drugim članicama EU, nije ni bolji ni lošiji. "Po broju jedinica lokalne samouprave negdje smo u sredini te ova vlada nije entuzijastična u vezi mogućeg ukidanja općina, jer one nerazvijene ionako zapošljavaju mali broj ljudi. Najlakše je udariti na najslabije i ukinuti ih, ali ja nisam za tu histeriju, pa stajem uz kolege načelnike bez obzira na njihovu stranačku pripadnost i kažem da to nije najveći problem Hrvatske, jer se radi o relativno malim proračunima", rekao je Bauk.

Govoreći o decentralizaciji, odnosno raspodjeli sredstava po ovlastima središnje regionalne i lokalne vlasti, kazao je da bi to bilo moguće da je više novaca, a da je u ovim okolnostima jako važno da funkcionira ukupno zdravstvo, školstvo i socijala. Pitanje je, dodao je, bi li sve regionalne i lokalne vlasti mogle podnijeti veće ovlasti, a da ne dođe do sloma.

"Pritom je normalno, što radi svaka država, da se od prikupljenih poreza u državnu blagajnu malo više uzima razvijenima i vraća nerazvijenima, ali morat će se snaći, kao što će se morati snaći i država. Tako je i s osnove reforme poreza na dohodak i očekivano manjih proračuna, na što načelnici i gradonačelnici imaju primjedbu", rekao je i upitao: "Zašto bi samo država radila rezove".