EK će koristiti "LuxLeaks" dokumente u svojim istragama

Dokumenti prozvani "LuxLeaks", koje su prije tri tjedna otkrili istraživački novinari, pokazuju da je najmanje 340 međunarodnih tvrtki, uključujući PepsiCo, AIG i Deutsche Bank, sklopilo tajne dogovore s Luksemburgom kako bi plaćale bitno manje poreze na dobit, u nekim slučajevima samo 0,25 posto. Otkriće je dovelo u neugodnu situaciju predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera koji je bio premijer Luksemburga od 1995. do 2003., kada su ti porezni sporazumi dogovarani. "LuxLeaks dokumente smatramo tržišnim informacijama. Proučit ćemo ih i procijeniti hoćemo li ili ne zbog toga otvoriti nove istrage", kazala je u ovaj tjedan Vestager, prenosi EUobserver.

Luksemburška vlada tvrdi da su dokumenti "ukradeni" konzultantskoj tvrtki PwC i da se ne bi smjeli koristiti u istrazi, ali Vestager se s time ne slaže. "Da, kada kažem da su to 'tržišne informacije', to znači da ih možemo koristiti i da to smatramo legitimnim", kazala je. Njezine službe još čekaju službene informacije od Luksemburga o tumačenjima poreznih propisa, tzv. "tax rulings", odnosno poreznim savjetima koje su luksemburške vlasti davale tvrtkama koje su "agresivno planirale poreze" kako bi platile što je manje poreza moguće. "Ne želimo svako pojedino tumačenje, ali želimo vidjeti popis kako bismo utvrdili postoje li neki obrasci u njihovu korištenju", kazala je.

Tzv. "tax rulings" praksa je koja poduzećima omogućuje da se unaprijed raspitaju kako će fiskalne vlasti u nekoj zemlji tretirati njihovu poreznu situaciju, a primjenjuje se u 22 države članice. To je legalno, ali kombinacija više nacionalnih praksi mogla je rezultirati time da plaćeni porezi ne odgovaraju etičkim normama i nisu moralno prihvatljivi, priznao je i sam Juncker. Vestager je također istaknula da je prioritet Europske komisije završiti četiri postojeće istrage o takvim poreznim sporazumima, dvije u Luksemburgu, jednu u Irskoj i jednu u Nizozemskoj. Sumnja, naime, da bi ti sporazumi mogli biti oblik nezakonite državne pomoći.

Odluka bi mogla biti donesena na proljeće iduće godine, kazala je, dodajući da su ti slučajevi važni kako bi se steklo iskustvo za nove istrage koje bi mogle proizići iz "LuxLeaksa". Priznala je, međutim, da čak i ako Komisija zaključi da je u svim tim slučajevima bilo nezakonitosti, to neće spriječiti velike kompanije da plaćaju manje poreza od malih tvrtki ili običnih građana. Da bi se to dogodilo, potrebno je u EU uvesti zajedničku konsolidiranu korporativnu poreznu osnovicu (Common Consolidated Corporate Tax), a "LuxLeaks" je toj inicijativi dao novi zamah. "Nadam se da će dio zanosa stvorenog ovim radom novinara omogućiti da je usvojimo, jer bi to bilo od velike koristi za građane, ali i za tvrtke koje ne planiraju poreze", kazala je.

Planovi za uvođenje zajedničke konsolidirane korporativne porezne osnovice oživljeni su tijekom dužničke krize prije tri godine, ali nisu dobili dovoljnu potporu u Vijeću EU-a. Za dogovor o poreznim pitanjima potreban je, naime, konsenzus, a to je gotovo nemoguće postići. Luksemburški premijer Xavier Bettel rekao je ovaj tjedan da se protivi fiskalnoj harmonizaciji u EU, smatrajući da porezni sustavi moraju ostati u nadležnosti država članica. "Ja sigurno u Luksemburgu neću ići prema višim porezima nego danas. Protivim se tome da svi u Europskoj uniji moraju ići u smjeru jedinstvenog poreznog sustava i jednakim poreznim stopama.

Riječ je o pitanju koje spada u nadležnost država članica", rekao je. "Nije riječ o nametanju jednakih poreznih uvjeta svima, nego da treba znati tko što radi." Europska komisija priprema za početak 2015. prijedlog nove europske direktive o automatskoj razmjeni informacija o poreznim sporazumima s poduzećima kako bi se suzbio fiskalni dumping.