Vlada će u suradnji s HNB-om tražiti rješenje problema švicarskog franka

"Ovo nije vatrogasna mjera, ovo je odlučna mjera, rekao je premijer SDP-ovoj Đurđici Plančić (SDP) koja je pohvalila prijedlog o fiksiranju tečaja švicarskog franka na 6, 39 kuna, na rok od godine dana, ali i upozorila da kritičari tvrde da se radi o vatrogasnoj, nedovoljnoj i parcijalnoj mjeri. Vlada će, kaže premijer, u suradnji s HNB-om naći rješenje, garantira da će se naći način da se dodatno riješi problem, jer on nije gotov. Treba se, dodaje, osvrnuti i na problem kredita u eurima, pojasniti javnosti što to stvarno znači, razmisliti o mogućoj konverziji kune, da se vidi je li to moguće. Premijer također ističe da nakon šest godina krize, banke i dalje dobro rade, da su im profiti veliki. Podsjeća i da nikada nije "potpaljivao javnost populističkim izjavama na račun banaka", ali kaže da "reda mora biti", na drugačiji način.

Marić traži razrješenje vodstva HNB-a HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić optužio je Vladu da Saboru nameće protuustavno rješenje za tečajni udar na dužnike u švicarskim francima te ocijenio da su "stvoreni uvjeti za razrješenje rukovodstva HNB-a" koje smatra odgovornim za probleme s francima, upitavši ministra financija Borisa Lalovca je li kreiranje tečajnih lista u domeni Vlade i Sabora. Ministar je odgovorio da ti poslovi nisu u domeni Vlade, ali da je riječ o iznenadnom valutnom šoku na svjetskim deviznim tržištima. "Budući da smo tražili instrumente kako zaštititi građane, Vlada se odlučila za ovu, po meni izvanrednu situaciju na svjetskim financijskim tržištima", rekao je Lalovac. Naglasio je da se kreiranjem tečaja bave Hrvatska narodna banka i poslovne banke. "Hoće li i kako odgovoriti HNB i sudjelovati u rješavanju ovog problema, treba vidjeti i treba tražiti od njih odgovor", dodao je Lalovac. "Kako je onda moguće da Vlada Saboru nameće protuustavni presedan da zakonom o potrošačkom kreditiranju određuje vrijednost kune u odnosu na švicarski franak? Kad već idete u stečajnicu, gdje su vam druge valute", uzvratio je Marić, koji smatra kako je "čudno da Vlada ide s vlastitom tečajnicom i to samo s jednom valutom". Uvjeren je da Vlada tako neće riješiti, nego odgoditi problem koji je neodgodiv, a tvrdi da je problem prouzročio HNB, koji je dopustio da se na tržištu pojavi "pokvareni proizvod".

Na problem "švicaraca" još jednom se osvrnuo i premijer Zoran Milanović, koji je, odgovarajući laburistu Zlatku Tušaku, ocijenio da je "HNB možda mogla djelovati 2005. ili 2006., da ju je tadašnja vlada stisla, da je bilo više vidovitosti i skepse". Naglasio je da su Vlada i HNB surađivali na fiksiranju franka te da je osobno inzistirao da Vlada preuzme odgovornost za tu mjeru, kako banke ne bi kasnije tužile dužnike. "Neka se žale Ustavnom sudu, koji na žalost već četiri godine u ladici drži inicijativu da se preispita ustavnost valutne klauzule. Volio bih da su u takvim stvarima ne brži, nego da to ne drže u ladici", rekao je premijer i dodao kako Vlada nije odgovorna za to. Podsjetio je da je od izbijanja krize znatno pala vrijednost stanova kupljenih takvim kreditima, a da su rate dvostruko porasle.

Milanović: vjerujemo da će izabrana predsjednica napraviti dobre stvari za Hrvatsku Premijer Milanović ocijenio je da u Hrvatskoj nema potrebe za kohabitacijom Vlade i Predsjednika Republike, s obzirom na skučene predsjedničke ovlasti, te poručio kako vjeruje da će novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović "napraviti dobre stvari za Hrvatsku". Milanović je to rekao u Saboru, odgovarajući na zastupničko pitanje nezavisnog Branka Vukšića kako će izgledati kohabitacija između Vlade i izabrane predsjednice "kada i neki strani mediji pretpostavljaju da joj je intencija destabilizacija radi izazivanja prijevremenih izbora i smanjivanja šansi ljevice". Dodao je kako osobno stranim medijima ne daje intervjue u kojima se podcjenjivački odnosi prema svojoj zemlji. "To je moj doprinos smanjenju tenzija, da budem miran i da radim svoj posao, a drugi neka vide kako hoće", poručio je Milanović. Ponovio je da hrvatski ustavnopravni poredak ne predviđa kohabitaciju jer predsjednik ima vrlo ograničene ovlasti. "Hrvatska ima dosta jasan ustavni poredak, u kojem se sva unutarnja i vanjska politika vodi u Vladi i na relaciji Vlada-Sabor. S predsjednikom se, naravno, surađuje", objasnio je Milanović. Dodao je da je svaki predsjednik dobrodošao, da će vlada s predsjednicom rado surađivati, razgovarati i konzultirati se o vanjskoj politici. "Predsjednik ne može preuzimati obaveze u ime Republike Hrvatske jer to nijednim zakonom nije predviđeno, ali može napraviti dobre stvari, može napraviti štetu, sve je stvar izbora. Mi vjerujemo i u prvo, da će predsjednica napraviti dobre stvari za Hrvatsku", naglasio je Milanović.

Mrsić: umirovljenici s najnižim mirovinama mogu očekivati povećanje Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio da i umirovljenici s najnižim mirovinama mogu ove godine očekivati usklađivanje mirovina s rastom troškova života i plaća. Očekujemo da će to biti u drugoj polovici godine, za to su predviđena sredstva, odgovorio je ministar Ljiljani Cvjetović (HSU). Zastupnica je, naime, upozorila da gotovo polovica umirovljenika prima mirovinu manju od 2.000 kuna, a da je korisnika najniže mirovine oko 200.000, pa pita mogu li oni s najnižim mirovinama očekivati povećanje.

Ministar financija Boris Lalovac pohvalio se odličnim učincima projekta fiskalizacije, kao i da se sada na dnevnoj razini može pratiti potrošnja. Najveća potrošnja bila je za blagdan Velike Gospe, u danu je izdano deset milijuna računa, promet u "kešu" bio je 100 milijuna eura, rekao je Lalovac. HDZ-ova Željka Reinera zanimalo je hoće li Vlada barem početi raditi obećanu strategiju nacionalne populacijske politike i provoditi mjere demografske obnove. Upozorio je pritom na masovan egzodus Hrvata, odlazak mladih, visokoobrazovanih, koji u Hrvatskoj ne vide budućnost.

Premijer Milanović nije želio govoriti o tome što je radila prethodna Vlada, ali je poručio da njegova radi ono što može. Jeste vi svjesni da u usporedbi sa 2001. godinom u Hrvatskoj živi oko 150.000 ljudi manje, ustrajao je Reiner i poručio Milanoviću da govori o podacima koje on (premijer) ne zna i za koje ga nije briga. Premijer je uzvratio pozivanjem na papu Franju. "Treba poslušati što Sveti otac kaže o ljudima, o prokreacijskoj politici i kad Sveti otac kaže da ljudi nisu male životinje", kazao je Milanović.

Maras: dobar interes poduzetnika Ministar poduzetništva Gordan Maras pohvalio se u saborskom 'aktualnom prijepodnevu' dobrim interesom obrtnika i poduzetnika za model plaćanja PDV-a po naplaćenom, a ne po izdanom računu. Uvjeren sam da ćemo u nekoliko sljedećih dana, kada se kompletiraju svi podaci u Poreznoj upravi, imati preko 75 tisuća poduzetnika i obrtnika koji će odabrati ovaj model naplate. Podsjeća da 120 tisuća poduzetnika i obrtnika dolazi do granice od tri milijuna kuna na kojoj mogu izabrati hoće li plaćati PDV po naplaćenoj ili po izdanoj fakturi.

Ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar naglasio je da se, kod priznavanja inozemnih kvalifikacija stečenih izvan EU, radi o doslovnoj primjeni europske direktive i Zakona o priznavanuju inozemnih stručnih kvalifikacija. Odgovorio je time Mili Horvatu (SDSS) koji tvrdi da priznavanje inozemnih kvalifikacija, posebice onih stečenih u BiH i Srbiji, prati "otežavajući administrativni postupak" i visoki troškovi, u nekim slučajevima i do 50 tisuća kuna.

Miljenić: prevelika očekivanja od osobnog bankrota Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je kako je izrada zakona o osobnom bankrotu pri kraju te kako se prijedlog u saborskoj proceduri može očekivati već u veljači, ali i naglasio kako "postoje nekad prevelika očekivanja od uvođenja tog instituta". Naglasio je da je, uz pomoć dužniku, osnovna poruka zakona da se dug mora vratiti te napomenuo da će građani u osobnom bankrotu u roku kušnje od dvije do pet godina biti pod jednom vrstom patronata. "To je poruka, ne zbog vjerovnika, nego i zbog svih građana koji uredno, nekad spajajući kraj s krajem, rade sve da svoj dug vrate. Dakle, ovo nije zakon koji će biti nekakav čarobni štapić, koji će sve ljude u ovoj zemlji osloboditi dugova i da krenu od početka i još im nešto stavit u džep, ni blizu", poručio je Miljenić.

Matić prosvjednike koji ga vrijeđaju nazvao kukavicama Ministar branitelja Predrag Matić nazvao je u srijedu kukavicama prosvjednike koji ga vrijeđaju ispred Ministarstva te ponovio kako ne namjerava dati ostavku. Matić je to izjavio odgovarajući na zastupničko pitanje HDZ-ovca Josipa Đakića, koji ga je prozvao da je obmanuo javnost i branitelje tvrdeći da u proceduri nije nikakav zakonski prijedlog vezan uz braniteljska prava, da bi svega 20 dana od početka prosvjeda u javnu raspravu uputio prijedlog izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja. Ministra je optužio da branitelje dodatno omalovažava iznoseći javno njihova primanja. Ponovio je da su zakonske izmjene koje je uputio u javnu raspravu afirmativne - Vlada je morala izraditi nove odredbe vezane uz jedinstveno tijelo vještačenja, poboljšan je dio vezan uz stambeno zbrinjavanje branitelja i riješeno pitanje pripadnika HVO-a. Ustvrdio je da ne vrijeđa branitelje već radi u njihovu korist. Nezadovoljan odgovorom, Đakić je ustvrdio da je Matić još jednom oklevetao i uvrijedio branitelje.

Opačić: vrlo brzo izmjene Obiteljskog zakona Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić najavila u saborskom 'aktualnom prijepodnevu' da će Vlada vrlo brzo Saboru uputiti Obiteljski zakon s određenim izmjenama, s obzirom da je važeći zakon nedavno suspendirao Ustavni sud te pokrenuo postupak ocjene njegove ustavnosti. "Vlada će vrlo brzo u Sabor uputiti Obiteljski zakon s određenim izmjenama kako bi stupio na snagu i zadržao sve mehanizme koji štite prava građana, prvenstveno djece, roditelja i osoba s duševnim smetnjama, osoba s invaliditetom čija prava u ovoj zemlji očito štite samo pojedine udruge i nitko više", odgovorila je Opačić SDP-ovu Peđi Grbinu. Grbin ukazuje na "pomalo neuobičajenu brzinu" Ustavnog suda i tvrdi da je brzina u odlučivanju dovela do niza problema. Naime, Obiteljski zakon iz 2003., čiju je primjenu odredio Ustavni sud, nije usklađen niti sa direktivama EU, niti s međunarodnim konvencijama kojima je Hrvatska u međuvremenu pristupila, upozorio je SDP-ov zastupnik.