RH podnijela 4. izvješće UN-ovu Odboru za ljudska prava

Kao jedna od 168 država potpisnica Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) Hrvatska je dužna podnositi izvješće o tome kako primjenjuje taj pakt, a samu primjenu ocjenjuje Odbor od 18 međunarodnih stručnjaka. Izvješće je predstavila Sandra Artuković Kunšt, pomoćnica ministra pravosuđa, voditeljica hrvatskog izaslanstva koje je u ponedjeljak i utorak usmeno odgovaralo na pitanja stručnjaka, a dio odgovora dostavit će pismeno. Osim izvješća hrvatske vlade Odbor razmatra i zasebna izvješća nevladinih udruga. Upravo se civilnih udruga ticalo nekoliko pitanja stručnjaka koji drže da je civilno društvo nedovoljno uključeno u sastavljanje vladina izvješća o ljudskim pravima.

Članovi hrvatskog izaslanstva odgovorili su naprotiv da nevladine udruge sudjeluju i da primjerice vode skloništa za žrtve obiteljskog nasilja i primaju financijsku pomoć iz proračuna. Pitanja hrvatskom izaslanstvu bila su širokog raspona: od podizanja javne svijesti o važnosti ljudskih prava, pristupa besplatnoj pravnoj pomoći svih hrvatskih građana, ali i stranaca i potražitelja azila, do edukacije državnih službenika i pravnika o ljudskim pravima. Organizacijom seminara za državne i lokalne dužnosnike poboljšava se podizanje svijesti o ljudskim pravima i njihovoj primjeni, a edukacijom sudaca i državnih odvjetnika ojačane su njihove vještine u identifikaciji diskriminacije. Radionicama za policijske djelatnike jačaju se njihove sposobnosti u postupanju prema žrtvama traffickinga (krijumčarenja ljudi) i prema ilegalnim imigrantima, odgovorili su hrvatski predstavnici.

Najveći izazovi za Hrvatsku bile su posljedice Domovinskog rata, istaknulo je hrvatsko izaslanstvo i u izvješću i dijalogu. Stručnjaci Odbora pohvalili su hrvatske napore za rješavanje mnogih slučajeva ratnih zločina, ali i tražili objašnjenja o nesrazmjeru procesuiranja počinitelja tih zločina na štetu građana srpske nacionalnosti. Pohvalili su procesuiranje zločina počinjenih nakon vojno-redarstvene operacije Oluja u selu Grubori i zatražili objašnjenja zašto je 75 posto optuženih oslobođeno - iz nedostatka dokaza ili zbog loše vođenog suđenja. Hrvatski je predstavnik odgovorio da je u tom predmetu presuda nepravomoćna i da je zato ne može komentirati.

Odbor se u dvodnevnom dijalogu zanimao što Hrvatska čini da smanji prenapučenost i nedostatnu opremljenost kaznionica. Tražio je objašnjenja o kršenju medijskih sloboda istraživačkih novinara i kažnjavanju počinitelja obiteljskog nasilja i zaštita žrtava, o službenoj uporabi jezika manjina i referendumu o ćirilici, o govoru mržnje u nogometu i nastupu javnih osoba te izvozu malog i lakog oružja iz Hrvatske koje može biti korišteno za terorističke napade. Na dio tih pitanja hrvatsko izaslanstvo treba poslati pisane odgovore. Hrvatsko je izaslanstvo odgovorilo da Hrvatska pri izvozu traži potvrdu krajnjeg odredišta te informacije o stanju ljudskih prava u odredišnoj zemlji i procjene kako će se izvoz odraziti na nacionalnu sigurnost Hrvaske. Dobilo je primjedbu da bi u taj proces trebali ugraditi više zaštitnih mehanizama da oružje ne padne u terorističke ruke.

Stručnjaci su, pozivajući se na nevladine udruge, tražili objašnjenja o psihosocijalnoj pomoći za žrtve i svjedoke u sudskom postupku. Iznijeli su primjedbe na odredbe zakona o obiteljskom nasilju pozivajući se na podatak da u 43,2 posto slučajeva policija pozvana intervenirati u činu nasilja u obitelji podnosi prijave protiv žrtve i napadača te ih oboje novčano kažnjava. Pisani odgovori zatraženi su i u pitanju nestalih osoba te na pitanje ima li Hrvatska plan deinstitucionalizacije u skrbi za osobe s mentalnim poremećajima. Jedno od pitanje bila je i provedba presude iz predmet Oršuš protiv Hrvatske Europskog suda za ljudska prava, a odnosi se na tužbu zbog segregacijskih razreda za djecu romske nacionalnosti, kojih je, ustvrdio je jedan stručnjak, sve više. Hrvatsko izaslanstvo izvijestilo je o uloženim naporima i reklo da raste broj romske djece koja završavaju osnovnoškolsko obrazovanje.

Odbor za ljudska prava tijelo je neovisnih stručnjaka koji nadziru kako potpisnice ICCPR-a provode potpisane obveze. Sve države dužne su Odboru podnositi redovita izvješća: prvo godinu dana od pristupanja, a zatim na zahtjev Odbora, uobičajeno svake četiri godine. Odbor razmatra svako izvješće nakon čega državi izražava svoje primjedbe i preporuke u obliku "zaključnih primjedbi".