EU FONDOVI: Za veću apsorpciju EU novca nužna suradnja svih u društvu

"Najveći dio posla je napravila država, radit će i dalje, ali nužno je partnerstvo i zajedništvo sa svima, a to su poduzetnici, građani, posebno nezaposleni, jedinice lokalne samouprave, udruge civilnog društva. I svi ostali sudionici javnog i privatnog sektora moraju se zajedno s nama uključiti u apsorpciju ovog ogromnog novca i na taj način doprinijeti bržem gospodarskom razvoju, i onom što je u ključnom fokusu, a to je zapošljavanje", kazao je Grčić. Rekao je i kako procjene govore da EU fondovi na razini iznad milijardu eura godišnje mogu doprinijeti zapošljavanju između 15 i 20 tisuća ljudi godišnje, direktno i indirektno. "Isto tako, mogu doprinijeti između jedan, 1,5 i dva posto posto BDP-a ako se iskoriste sva sredstva. To govore iskustva zemalja koje su dugo korisnici EU sredstava", istaknuo je Grčić.

Naveo je neke projekte čija je realizacija u tijeku, a financiraju se iz EU fondova, kao što su zračna luka Dubrovnik, most Čiovo, izgradnja regionalnog poduzetničkog centra u Zagrebu, velik broj vodoopskrbnih projekata itd. "Zaista je to jedan ogroman broj projekata koje smo u ove tri godine pripremili i sada ide ubrzano njihova realizacija", rekao je. Osvrnuvši se na dinamiku povlačenja sredstava, potpredsjednik Vlade kazao je da na samom početku proces ide usporenije zbog procedura i javnih nabava, dok od druge, treće i četvrte godine financijske perspektive kreće ubrzana realizacija. "Sam vrhunac apsorpcije sredstava očekuje se za dvije do tri godine. Ono što sada ugovaramo i radimo vidjet će se i u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti i u BDP-u već iduće godine", izjavio je Grčić.

U sklopu konferencije održan je i panel na kojem su ministri govorili o sredstvima koja su iz EU fondova namijenjeni njihovom resoru. Tako je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras naveo da je za poduzetništvo u razdoblju do 2020. namijenjeno 7,4 milijarde kuna, od čega će se ove godine raspisati natječaji u vrijednosti 3,9 milijardi kuna. Najavio je kako će ovih dana biti raspisan natječaj za sufinanciranje izgradnje i opremanja, preko kojih će poduzetnicima na raspolaganju biti 1,13 milijardi kuna, a prva ugovaranja trebala bi uslijediti za šest mjeseci. "Osnovni cilj je uz pomoć EU fondova do 2020. godine podići konkurentnost naših tvrtki i produktivnost tvrtki za 40 posto i da na neki način imamo rast gospodarstva do 2020. od 15 posto", rekao je Maras.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kazao je da je u razdoblju do 2020. u njegovom resoru više od 5 milijardi eura. Izdvojio je pritom sredstva iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi u iznosu od 1,2 milijarde eura. To je jedini fond za kojeg ne treba pripremati projekte, jer se iz njega isplaćuju sredstva za potpore poljoprivrednim proizvođačima, istaknuo je Jakovina. Kroz Program ruralnog razvoja, uz domaći doprinos, na raspolaganju je gotovo 2,4 milijarde eura, a glavni mu je cilj potaknuti konkurentnost poljoprivrede, istaknuo je Jakovina. Za poljoprivredni sektor namijenjena su još sredstva iz EU fondova za ribarstvo i sektor vodnog gospodarstva, zaključio je ministar poljoprivrede.

Skup "Zajedno do EU fondova" organizirala je Vlada, a prvo u nizu predstavljanje mogućnosti ulaganja iz fondova EU bilo je namijenjeno malom i srednjem poduzetništvu. U idućih mjesec dana bit će predstavljene i druge mogućnosti ulaganja iz EU fondova, posebice za ruralni razvoj i poljoprivredu, održiv razvoj i čist okoliš, bolju prometnu povezanost, zapošljavanje, regionalni i urbani razvoj, prirodnu i kulturnu baštinu, te socijalnu infrastrukturu. Na skupovima koji će se održati u Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu mogućnosti ulaganja predstavljat će potpredsjednik Vlade Branko Grčić i resorni ministar nadležan za temu o kojoj će biti riječi. U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. Hrvatskoj je na raspolaganju više od 80 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. U idućih mjesec dana bit će predstavljene i mogućnosti ulaganja iz fondova EU za ruralni razvoj i poljoprivredu, održivi razvoj i čist okoliš, bolju prometnu povezanost, zapošljavanje, regionalni i urbani razvoj, prirodnu i kulturnu baštinu te socijalnu infrastrukturu.