Udruge i stranke protiv sužavanja imovinskih kartica

No, u Agenciji za zaštitu osobnih podataka inzistiraju kako objava bračnog stanja i broja djece te detalja o kreditima koje je dužnosnik ugovorio prije stupanja na dužnost "grubo zadire u privatnost svakog pojedinca, pa tako i dužnosnika". Zakon o sprječavanju sukoba interesa (ZSSI) dužnosnike je obvezao da po stupanju na dužnost podnesu izvješće o svom imovinskom stanju, tzv imovinsku karticu koja, među ostalim, mora sadržavati podatke o djelatnosti koju je dužnosnik obavljao prije stupanja na dužnost, plaći koju je tamo ostvarivao, o naslijeđenoj i stečenoj imovini, štednji, nekretninama i pokretninama, udjelima i dionicama te o dugovima, preuzetim jamstvima i drugim obvezama. Uz vlastitu, dužnosnici moraju navesti i imovinu bračnog druga te maloljetne djece. Imovinske kartice podnose svake četiri godine, a sve bitne promjene moraju pravovremeno prijaviti Povjerenstvu. Ti su podaci po ZSSI-u javni, a obrazac na kojem dužnosnici podnose izvješće o imovini utvrđuje Povjerenstvo. Agencija za zaštitu osobnih podataka Povjerenstvu je, međutim, ovih dana poslala mišljenje po kojemu smiju prikupljati, ali ne i objavljivati podatke o bračnom stanju dužnosnika, broju djece ili o tome imaju li uopće djece, neto iznosu plaće iz prethodnog zaposlenja te o kreditnim zaduženjima nastalim prije početka mandata, instituciji u kojoj su se zadužili i roku otplate.

Agencija: Povjerenstvo grubo zadire u privatnost dužnosnika

Svoje mišljenje Agencija je objasnila u priopćenju u kojem ističe da su bračno stanje, broj djece i podaci o kreditima koje je dužnosnik podigao prije stupanja na dužnost podaci iz njegove privatne sfere te da "grubo zadiru u privatnost svakog pojedinca, pa tako i dužnosnika". Agencija je utvrdila kako objavljivanje takvih podataka nije u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka te da ih je Povjerenstvo objavljivalo "u prekomjernom opsegu", budući da su putem internetskih tražilica dostupni i izvan Hrvatske. Tvrde i da Povjerenstvo pritom nije imalo ujednačene kriterije, pa su za neke dužnosnike objavljeni sporni podaci, dok su kod drugih određena polja u imovinskim karticama ostala nepopunjena. Ističu da svesrdno podržavaju transparentnost rada u obnašanju javnih dužnosti i borbi protiv korupcije, da samo prikupljanje podataka ne smatraju protuzakonitim, ali kako "jednom objavljeni podaci na internetu postaju trajno dostupni i obradivi globalno svjetskoj javnosti, što znači i neovlaštenim osobama, čime se omogućava zlouporaba". U priopćenju se ističe i kako Agencija nije naredila uklanjanje imovinskih kartica, nego samo podataka koji su objavljeni putem "spornog obrasca", a tvrdi se da se Agencija kod donošenja takvog rješenja vodila praksom drugih zemalja EU. "Niti jedna zemlja EU ne objavljuje podatke u opsegu koji se odnosi na privatnost, već isključivo podatke koji se odnose na obnašanje javne dužnosti, budući smatraju da objava osobnih podataka iz privatne sfere dužnosnika predstavlja povredu privatnosti i nije sukladna europskim standardima", tvrdi se u priopćenju koje je potpisao ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Anto Rajkovača. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa najavilo je da će pokrenuti upravni spor protiv takvog rješenja.

Povjerenica za informiranje stala uz Agenciju

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa, međutim, dijeli mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka i uvjerena je da bi Povjerenstvo trebalo strogo razlikovati prikupljanje i obradu osobnih podataka i njihovu javnu dostupnost. "Takve je podatke Povjerenstvo dužno objavljivati u granicama zakona i u mjeri u kojoj je to nužno i svrsishodno", smatra Musa, koja posebno upozorava da obrazac na kojem dužnosnici podnose imovinske kartice zahtijeva i podatke o bračnom statusu što, kaže, ponekad nije lako objaviti. "Može se dogoditi da je dužnosnik u izvanbračnoj zajednici ili registriranom partnerstvu, a da to nije otkrio čak ni obitelji. Ne navede li taj podatak u imovinskoj kartici, on je u prekršaju, a moramo biti svjesni da u konzervativnoj zemlji kakva je Hrvatska nije nimalo jednostavno objaviti da ste, primjerice, u gay zajednici", upozorava Musa. Uvjerena je da i neki drugi podaci koje traži Povjerenstvo javnosti nisu ni od kakve koristi, primjerice podatak da neki dužnosnik nema djece. Protivi se i objavljivanju podataka o neto plaći dužnosnika, iz kojih se, kaže, mogu iščitati osobni podaci poput uvećanja osobnog odbitka na temelju uzdržavanja djeteta ili invaliditeta, a nepotrebnim smatra i objavljivanje detalja o kreditima koje je dužnosnik ugovorio prije nego je stupio na dužnost.

GONG: poanta kartica je detaljan uvid u imovinu dužnosnika

Suprotnog je mišljenja Duje Prkut iz GONG-a. "Poanta je imovinskih kartica da se stekne detaljan uvid u imovinu dužnosnika, ali i u druge okolnosti koje mogu utjecati na povjerenje u obnašanje funkcije. Preuzimanje javne funkcije za sobom nosi dodatnu odgovornost i zato je za dužnosnike posebnim zakonom propisana drugačija razina transparentnosti osobnih podataka. Osoba koja ulazi u svijet politike pristaje na posebna pravila i povišene standarde transparentnosti za javne dužnosnike, a oni kojima je to previše, ne trebaju se kandidirati", kazao je Prkut za Hinu. Dodao je kako mu se čini da "više standarde za dužnosnike toksičnima smatraju upravo oni koji su najtoksičniji za politiku i društvo". Prkut smatra da je Agencija za zaštitu osobnih podataka problemu pristupila iz krive perspektive te da je, umjesto da se fokusira na zaštitu ljudskih prava političara, trebala uzeti u obzir činjenicu da dužnosnici, pogotovo oni na najvišim funkcijama, moraju biti primjer ostalim građanima te da su upravo zato pod "pojačanim reflektorima javnosti". Tumačenje da je objavom osobnih podataka dužnosnika prekršeno ustavno pravo na jednakost građana pred zakonom, budući da je objava podataka "običnih građana" dopuštena samo ako sami to dopuste, Prkut smatra neutemeljenim. Objašnjava da su svi dužnosnici pred zakonom jednaki, a upozorava da zakoni predviđaju i druga ograničenja za dužnosnike koji, primjerice, dok su na dužnosti ne smiju voditi privatni biznis. Posebno "škakljivim" smatra tumačenje da Povjerenstvo ne bi smjelo objavljivati detalje o kreditima dužnosnika. "Ti su podaci posebno relevantni u Hrvatskom kontekstu. Sjetite se samo da je ministar financija nedavno govorio o kreditima u milijardama kuna koji su plasirani tvrtkama s prihodom od 100 kuna", upozorio je Prkut. Pozdravio je najavu Povjerenstva da će protiv rješenja Agencije pokrenuti upravni spor, a žali što će do okončanja tog postupka javnosti ostati skriveni važni podaci o imovini dužnosnika.

TIH: nepotpuni podaci u kartici suprotni borbi za transparentno društvo

Na rješenje Agencije TIH je reagirao priopćenjem, u kojem tumači da je izostavljanje dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika suprotno borbi za transparentno društvo. TIH traži da se neovisnim tijelima, kakvo je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika, osigura da rade svoj posao ili da ih se ukine. "Prevencija korupcije temelji na transparentnosti svih informacija koje ne ugrožavaju nacionalnu sigurnost. Pojedinci koji su izabrani u izbornom procesu ili su na pozicije imenovani kao rezultat izborne pobjede, koji brinu o javnom dobru i ostvaruju svoja primanja iz državnog proračuna moraju biti spremni na to da više nisu anonimni pojedinci, već odgovorni profesionalci svjesni svoje društvene uloge. Od njih se očekuje da prema javnosti nemaju tajni, posebice za one informacije koje se odnose na prihode koje ostvaruju", poručuje iz TIH-a. Upozoravaju da neovisna tijela koja su ustanovljena da bi štitila javni interes bez mogućnosti neovisnog i nepristranog djelovanja gube svoj smisao i postaju tek rasipanje novca i nepotreban trošak za državu i građane. "Ovo je prilika da se preispitaju mnogobrojni zakonski propisi i nadležnosti pojedinih tijela koje se bave problemima korupcije, jer učinkovitost može biti posljedicom ovakve situacije", stoji u priopćenju TIH-a koje potpisuje pedsjednica udruge Davorka Budimir.

HDZ i SDP za objavu cjelovitih kartica

Na rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka reagirao je i HDZ, čiji je Željko Reiner prokomentirao kako su "očito su vladajući, nakon što praktički svakog tjedna izbije neka afera u vezi sa zlouporabom položaja u vezi sa sukobom interesa njihovih, pa i vodećih članova, odlučili na taj način suziti rad Povjerenstva". SDP-ov Peđa Grbin ističe, međutim, kako je za rješenje Agencije doznao kad ga je objavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, a uvjeren je da je riječ o koraku unazad u pogledu transparentnosti rada dužnosnika. Iako tumači da će podatci o dužnosnicima biti dostupni Povjerenstvu i svima koji za to iskažu interes, uvjeren je da tumačenje Agencije neće pridonijeti boljoj zaštiti privatnosti dužnosnika, a s druge strane javnost gubi mogućnost uvida u rad osoba na državnim dužnostima. "Ja mogu imovinu prebaciti na bračnog druga, a u javnosti se praviti bogec, iako sam prije stupanja na dužnost stekao ogromnu imovinu", upozorio je Grbin, napominjući kako, za razliku od mnogih kolega, osobno nije iskoristio mogućnost davanja izjave o zaštiti bankarske tajne. "U ovaj sam posao ušao svojom voljom, kao i drugi dužnosnici. Nitko nikog nije prisilio da se kandidira, to je dobrovoljna odluka i svatko tko je u to ušao mora biti spreman snositi posljedice", poručio je Grbin, koji vjeruje da će sud u ovom slučaju stati u zaštitu interesa javnosti. Stroga primjena zakona izaziva nedoumice u javnosti Odluke Agencije za zaštitu osobnih podataka u posljednje su vrijeme u više navrata izazvale nedoumice u javnosti, zbog prilično stroge primjene Zakona. Agencija je tako na zahtjev saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nedavno protumačila kako Odbor ne smije objaviti imena kandidata za članove Vijeća za građanski nadzor dijela policijskih ovlasti. Odbor je ipak odlučio objaviti kandidature i razgovor s kandidatima obaviti na za javnost otvorenoj sjednici, na kojoj se doznalo da je jedan od kandidata za vijeće predsjednik Agencije Anto Rajkovača. Prednost privatnosti pred transparentnošću Agencija je dala i u preporuci Državnom izbornom povjerenstvu krajem travnja, u kojoj je zatražila da se s internetske stranice DIP-a izbrišu sve kandidacijske liste i pojedinačne kandidature na lokalnim izborima 2013. Agencija je i tada protumačila kako se osobni podaci poput privatne adrese, datuma rođenja ili OIB-a ne smiju učiniti dostupnima putem internetskih tražilica, a kako DIP nije imao tehničkih mogućnosti za selektivno ukljanjanje podataka, uklonili su sve liste pa se tako na stranicama DIP-a više ne može doznati tko se, primjerice, kandidirao na SDP-ovoj listi u Osijeku.