Međunarodne udruge: nacionalnim parkovima prijete nove hidroelektrane

Čak 113 hidroelektrana planirano je unutar samih nacionalnih parkova, čime se ne samo uništavaju zaštićena područja, već se takvim planovima poništava i sama svrha i koncept zaštićenih područja, ističe glavni koordinator kampanje "Spasimo plavo srce Europe" Ulrich Eichelmann iz Riverwatcha. Unatoč članstvu u Europskoj uniji, u Hrvatskoj se u zaštićenim područjima planira izgraditi više od 80 hidroelektrana. Najpogođeniji su Nacionalni park Krka gdje postoje planovi za čak četiri hidroelektrane, te Rezervat Biosfere i regionalni park Mura – Drava – Dunav, u kojem se planira izgradnja još devet hidroelektrana. Od izgradnje hidroelektrana nisu pošteđena niti Ramsarska područja poput Lonjskog polja ili delta rijeke Neretve, ističe se u priopćenju hrvatskih partnera kampanje "Spasimo plavo srce Europe".

Podršku velikom broju navedenih hidroenergetskih projekata unutar zaštićenih područja daju multinacionalne kompanije i banke sa sjedištem u članicama EU. Tako se u Nacionalnom parku Mavrovo, u Makedoniji, planiraju čak 22 hidroelektrane, od kojih bi veliki broj njih trebale financirati Svjetska banka te Europska banka za obnovu i razvoj. Trenutno je u pripremi 535 hidroenergetskih projekata unutar nacionalnih parkova, rezervata biosfere, UNESCO-vih područja Svjetske prirodne baštine, Ramsarskih ili Natura 2000 područja. Uz niže oblike zaštite, kao što su zaštićeni krajobrazi i parkovi prirode, u kojima postoje planovi za dodatnih 282 hidroelektrana, dolazimo do zastrašujuće brojke od čak 817 hidroenergetskih projekata, kaže se. Osim 113 hidrocentrala koje su planirane u nacionalnim parkovima, 23 su planirane u Ramsarskim područjima, rezervatima biosfere i lokalitetima Svjetske baštine, 131 u ekološkim mrežama Natura 2000, te 268 u strogo zaštićenim kategorijama, kao što su posebni rezervati ili Emerald područja. “Hidroelektrane ne smiju ići u istoj rečenici sa zaštićenim područjima. Banke, financijske institucije kao i Europska Unija odmah moraju prestati financirati ove štetne projekte kako bi zaštitili prirodnu baštinu i osnovu za razvoj lokalnog stanovništva", ističe hrvatski koordinator u kampanji Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.