Novi Nadzorni odbor krajem srpnja počinje kontrolirati zakonitost HRT-ova poslovanja

Novi sastav NO-a HRT-a u kojem su zamjenica predsjednika Kristina Bakija i članovi Miroslav Grgić, Anja Šovagović Despot i predstavnik radnika Mario Raguž, kontrolirat će zakonitost rada i financijskog poslovanja Hrvatske radiotelevizije više od četiri mjeseca nakon što je bio raspušten stari saziv NO-a čije izvješće o poslovanju HRT-a Sabor nije prihvatio. Kako se doznaje, prijedlog dnevnog reda prve sjednice novog NO-a bit će poznat idući tjedan, a moglo bi se raspravljati i o tzv. BBC-jevoj analizi programa HTV-a koja nije bila dostavljena Programskom vijeću koje je zbog toga zamalo prekinulo sjednicu, ali i o prijedlogu izmjena i dopuna ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade. Tim prijedlogom se, između ostaloga, predlažu promjene u radijskim programima i osnivanje novog kanala 'Radio Sjever', promjene u opisu drugog programa HTV-a i omogućavanje prijenosa nedjeljnih misa na HTV-u 1, ali i račun dobiti i gubitka prema kojem se do 2017. prihodi HRT-a povećavaju na 1,44 milijarde kuna. U tom se dokumentu, doznaje Hina, navodi da HRT predloženim izmjenama i dopunama ugovora s Vladom želi proširiti ukupnost ponude programskih kanala i javnih usluga te uskladiti dosadašnji ugovor s planom restrukturiranja HRT-a iz 2013. i tehnološkim razvojem.

Prema projekciji poslovnog rezultata za razdoblje od četiri godine bazira se na umjerenom rastu prihoda od pristojbe u ugovornom razdoblju koji je utemeljen na aktivnostima vezanim uz povećanje baze obveznika plaćanja pristojbe te stagnaciji prihoda od oglašavanja, čiji se rast od 2015. temelji, kako se u HRT-ovu dokumentu navodi, "na laganom gospodarskom oporavku, rezultatima strukturalnog restrukturiranja i otvaranju alternativnih modela komercijalizacije". Prema izračunu dobiti i gubitka, u 2015. predviđaju se prihodi HRT-a od 1,42 milijarde kuna, a na kraju 2017. od čak 1,44 milijarde kuna i poslovanje s dobiti od 2,6 , odnosno tri milijuna kuna. HRT ističe i da europski medijski trendovi ukazuju na porast značaja regionalnih tema u programima elektroničkih medija te na potrebu korisnika usluga za lokalnim vijestima. Postojećim regionalnim radijskim programima, navodi se u dokumentu HRT-a, pokrivena su sva županijska središta osim onih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zbog čega je zastupljenost regionalnih tema od značaja za tu regiju, bitno slabija nego što je to u ostatku Hrvatske.