DZS o prikupljanju i objavi podataka o zaposlenima

 DZS je, naime, je na medijske objave i različite interpretacije podataka o broju zaposlenih reagirao priopćenjem u kojem objašnjava metodologiju i periodiku objave podataka, neusporedivost podataka koje objavljuju Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a najavljuje i promjene u prikupljanju podataka s početkom 2016. godine. Iz Državnog zavoda za statistiku pritom skreću pažnju na činjenicu da su podaci o broju zaposlenih, koje DZS u mjesečnoj periodici prikuplja i objavljuje u priopćenju 9.2.1. Zaposleni prema djelatnostima, privremeni podaci, a da se konačni podaci o broju zaposlenih za prethodnu godinu objavljuju sredinom travnja u priopćenju 9.2.6. Zaposleni prema djelatnostima i spolu - konačni podaci.  

Naime, podatke o broju zaposlenih u pravnim osobama DZS u mjesečnoj periodici prikuplja temeljem istraživanja RAD-1, kojim je obuhvaćeno 70 posto zaposlenih iz svakog odjeljka Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD). Osim tog istraživanja, DZS jednom godišnje provodi i istraživanje RAD-1G, kojim prikuplja podatke o broju zaposlenih u svim pravnim osobama te temeljem rezultata toga istraživanja, sukladno najboljoj statističkoj praksi, revidira ranije objavljene mjesečne podatke. "Tako je na primjeru mjeseca rujna 2014. godine, broj zaposlenih revidiran te je konačni broj zaposlenih u rujnu 2014. godine veći za 10.122 od broja zaposlenih koji je objavljen u privremenim rezultatima", navodi se u priopćenju. Iz DZS-a naglašavaju i da podaci o broju osiguranika koje objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nisu usporedivi s podacima o broju zaposlenih koje objavljuje Državni zavod za statistiku.

"Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prikuplja podatke o broju osoba koje su obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, dok DZS prikuplja podatke o broju osoba koje su zaposlene temeljem ugovora o radu (na određeno i neodređeno vrijeme) i rade na teritoriju Republike Hrvatske. Dakle, razliku čine kategorije osiguranika poput osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, samostalnih uplatitelja doprinosa, njegovatelja djece i invalida, pomoraca te izaslanih radnika koji se smatraju osiguranicima, no po metodologiji Državnog zavoda za statistiku ne ulaze u broj zaposlenih", objašnjavaju iz DZS-a. Najavljuju i da će, kako bi unaprijedili statistiku tržišta rada te smanjili troškove, DZS od početka iduće godine podatke o plaćama i broju zaposlenih prikupljati iz JOPPD obrasca (obrazac JOPPD - izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja). "Novi način prikupljana podataka će, osim smanjenja troškova, omogućiti i izračun novih pokazatelja, poput medijana, koje zbog sadašnjeg načina prikupljanja nismo u mogućnosti izračunati", navode iz DZS-a i napominju da će o prelasku na novi način prikupljanja podataka, kao i svim promjenama koje planiraju uvesti u području statistike tržišta rada pravovremeno izvijestiti stručnu i zainteresiranu javnost.