HND i SNH: očekujemo od vlasti da stvori bolji ambijent za novinare i novinarstvo

HND i SNH u priopćenju upozoravaju da se ignoriranjem i nerješavanjem problema otežava uloga novinara u kvalitetnom informiranju javnosti, kao i u razotkrivanju negativnosti i podupiranju javnog interesa. Ističu da država dopušta pojedinim medijskim kućama da u redakcijama rade novinari bez ugovora o radu, tzv. prisilni slobodni novinari, koji obavljaju jednak posao kao i stalno zaposleni novinari, ali su zakinuti za prava te im nakladnik može otkazati suradnju kad poželi. Takva praksa, napominju, ide na štetu novinara i javnosti, ali i državnog proračuna jer se ne uplaćuju doprinosi u mirovinski i zdravstveni fond. Upozoravaju i na problem netransparentnosti vlasništva u medijima. "Možemo li vjerovati bilo kojoj vlasti da nešto radi po tom pitanju ako ona ne čini ništa da hrvatskom pravosuđu privede odbjeglog tajkuna Miroslava Kutlu koji je, na ovaj ili onaj način, povezan s većinom privatnih medijskih kuća u Hrvatskoj (EPH, Večernji list, Slobodna Dalmacija, OTV, Obiteljski radio...)", kažu HND i SNH.  

Jednako je tako, dodaju, nejasno kako je do vlasništva u Novom listu i Glasu Istre došao "još jedan kontroverzni medijski poduzetnik Albert Faggian". Medijski prostor, ističu, i danas je premrežen ortačkim ugovorima, što je vidljivo iz sudskog procesa koji će 9. studenoga početi pred zagrebačkim Općinskim građanskim sudom, u povodu tužbe bivšeg protiv sadašnjeg vlasnika EPH. Predmet spora je, kažu, neizvršavanje njihovog međusobnog tajnog ugovora. "Bez slobodnih novinara nema slobode medija, nema demokracije niti istinske borbe s korupcijom. Ovo izgleda kao fraza, ali je zapravo velika istina i zato od vlasti tražimo da stvori ambijent za uspostavljanje socijalnog dijaloga u medijskim kućama, ali i na razini cijele Hrvatske", poručuju u priopćenju.

HND i SNH upozoravaju i kako se predugo čeka na nacionalni kolektivni ugovor, te da je u nekim medijskim kućama, iako neformalno, zabranjen sindikat, što uspoređuju sa stanjem u carskoj Rusiji na početku 20. stoljeća. Napominju da u Hrvatskoj nije usvojena medijska strategija, kao temelj za raspravu o izmjeni i dopuni postojećih zakona koji se tiču novinarstva, te da je uvođenjem kaznenog djela sramoćenja u Kazneni zakon učinjen novi pritisak na novinare i javni interes. Nije, dodaju, riješen ni jedan slučaj prijetnji novinarima u posljednjih godinu dana, među kojima su i prijetnje smrću te dva pokušaja ubojstva. Sloboda novinara i medija, ističu, guši se i grubim ušutkavanjem novinara pravilnicima i drugim internim aktima medijskih kuća, a zabranjuje im se da o pritiscima i cenzuri kojima su izloženi u redakcijama javno progovore.

Navode i da se učestalo krše redakcijski statuti, koji su bili uvjet da se tiskanim informativnim medijima osigura povlaštena stopa PDV-a od 5 i 10 posto. Tvrde da država ne želi uspostaviti mehanizam nadzora nad poštivanjem tih statuta, kojima je prava svrha uređivanje odnosa između uredništva i novinara, kao i nakladnika i vlasnika, a krajnji cilj uspostava profesionalne autonomije redakcije u odnosu na vlasnike. "Dio medijskih vlasnika kojima je država osigurala povlašteni PDV kako ne bi otpuštali novinare i smanjivali njihova radna i socijalna prava, učinio je upravo suprotno, jednostrano su raskinuli kolektivne ugovore i time dodatno ugrozili položaj novinara i slobodu medija", zaključuju HND i SNH.