Zagrebački summit snažan poticaj integraciji jugoistočne Europe u EU

"Dogovoreno je kako za postizanje stabilnosti i sigurnosti te blagostanja jugoistočne Europe moramo nastaviti jačati transatlantsko partnerstvo SAD-a i EU-a te unijeti novu energiju u proces proširenja Unije za države kandidatkinje te proces transatlantske integracije za one koji žele pristupiti NATO-u", piše u izjavi predsjednika Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Albanije na izvanrednom summitu u nazočnosti američkog potpredsjednika Joea Bidena i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska. U izjavi sa summita kojemu su domaćini bili hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski predsjednik Borut Pahor navodi se da su EU i Sjedinjene Države "izrazile čvrstu predanost unaprijeđenju i podupiranju ovih europskih i euroatlantskih integracijskih procesa članica procesa Brdo-Brijuni"."To će pomoći ostvarenju naše zajedničke strateške vizije Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru", navodi se u tekstu.

Integracija jugoistočne Europe u EU i euroatlantske integracije 

Po završetku sastanka domaćini summita i počasni gosti istaknuli su predanost integraciji jugoistočne Europe u Europsku uniju. "Vjerujem kako smo se upravo obvezali ostvariti stratešku viziju Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru i koja nije potpuna bez jugoistočne Europe", rekla je  Grabar-Kitarović. "Sanjamo (...) da će postojati Europa koja je cjelovita; koja je mirna i jedinstvena i smatramo da to nije moguće bez jugoistoka Europe koji mora biti u potpunosti integriran u Europu", kazao je Biden za kojeg "nema dvojbe: budućnost zapadnog Balkana je čvrsto unutar Europske unije". "To je jamstvo za cjelovitu i slobodnu Europu u miru", rekao je. "Nema sumnje da je budućnost zapadnog Balkana u EU-u. Unija ostaje predana politici proširenja na tu regiju", rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je pozvala sve da područje jugoistočne Europe ne zovu zapadnim Balkanom jer je to jugoistok Europe, istaknula je suverenost jugoistoka Europe. "Jugoistok Europe je područje o kojem se više ne razgovara negdje drugdje, nego područje s kojim se razgovara", kazala je.

Širom otvorena vrata NATO-a

Proces Brdo-Brijuni pokrenut je kako bi se kroz reforme i suradnju pomoglo zemaljama JIE u približavanju EU, ali i euroatlantskim integracijama. Sudionici su iskazali potporu zemljama regije koje još nisu članice NATO-a, a žele to postati, da se pridruže tom vojno-političkom savezu. Vrata su tim zemljama "širom otvorena", rekao je američki potpredsjednik Biden. "Ono što nam je danas najviše potrebno je stvarni napredak kako bi oživjeli proces proširenja na zemlje kandidatkinje i ubrzali euroatlanske integracije zemalja koje žele ući u NATO", istaknuo je Donald Tusk. Perspektiva članstva u EU-u i NATO-u važna je za zemlje jugoistočne Europe jer ona motivira na provedbu reformi i čuva mir i stabilnost, rekao je pak Pahor nakon sastanka s Bidenom.  Slovenska televizija, komentirajući sastanak Pahor-Biden, posebno upozorava na Pahorove izjave koje je zadnjih dana ponovio u više navrata - da sve države u regiji moraju imati europsku perspektivu, te da onima koje to žele treba dati u NATO perspektivu, ali ne ih na to prisiljavati, s obzirom na situaciju u kojoj Srbija ustraje na svojim odnosima sa Rusijom.

Biden: SAD nije nikada napustio ovaj dio svijeta

Analitičari su uoči zagrebačkog summita isticali da je sudjelovanje američkog potpredsjednika znak da su Sjedinjene Države odlučile igrati važniju ulogu u regiji iz koje su izbivale dvadeset godina. Biden je u izjavi novinarima rekao da SAD nikada nije napustio ovaj dio svijeta i da uvijek motri na Europu. SAD, pod čijim je okriljem potpisan mirovni sporazum kojim je završen rat u BIH, čvrsto je predan ciljevima zacrtanim u Daytonskom sporazumu, rekao je Biden no istodobno je izrazio zabrinutost situacijom u BiH. "Narod BiH zaustavljen je na putu napretka" zbog sporosti svojih čelnika. "Čvrsto smo predani ciljevima zacrtanim u Daytonskim sporazumima, integraciji ove europske regije po prvi puta u institucionalne strukture Europe", istaknuo je Biden. Grabar-Kitarović vjeruje da će se SAD još više angažirati u politički život Bosne i Hercegovine. Istaknula je da promjene u BiH moraju biti i "institucionalne prirode, nadogradnja BiH kako bi ona postala politički emancipirana, funkcionirajuća država". Dvadeset godina nakon Daytonskog sporazuma, europske i euroatlanske integracije pomogle su u transformaciji jugoistočne Europe, istaknuo je Tusk. 

MIGRANTSKA I IZBJEGLIČKA KRIZA

Osim uobičajenih tema u summit su bila uvrštena i 'vruća' pitanja migrantske krize te rasprava u SAD-u oko prihvata sirijskih izbjeglica nakon krvavih napada u Parizu u organizaciji džihadista Islamske države (IS).Predsjednici regije jugoistočne Europe su, u svjetlu najnovijih događanja u svijetu, razgovarali na plenarnoj sjednici o sigurnosnoj situaciji na globalnoj razini i složili se da je u borbi protiv globalnih sigurnosnih izazova nužan redoviti dijalog na operativnoj razini između SAD-a, EU-a i država jugoistočne Europe."Sadašnja dramatična migrantska kriza predstavlja do sada nezabilježen izazov i s humanitarnog i sa sigurnosnog aspekta i iziskuje dijalog i dogovor kako bi se bolje zaštitile vanjske granice Europske unije te znatno ublažio migracijski pritisak na države koje su njime pogođene", ocijenili su predsjednici u završnoj izjavi. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk istaknuo je da zemlje jugoistočne Europe ne mogu same riješiti migrantsku krizu, jer je to "globalni problem"."Moramo raditi zajedno u duhu suradnje i koordinacije. EU je spremna pružiti pomoć", rekao je Tusk no ponovio je da je to "globalan problem". "Kao što je nama potrebna predanost zemalja regije, potrebna je i predanost SAD-a, Turske i afričkih zemalja", dodao je. Kriza s tako velikim priljevom migranata ponovno je pokazala koliko je jugoistok Europe sa stajališta sigurnosti i stabilnosti iznimno važan za cijelu Europu, rekao je Biden. Istaknuo je da se SAD mora uključiti u rješavanje migrantske krize i rekao da je SAD izdvojio 4,5 milijardi dolara za sirijske izbjeglice.

TERORIZAM

Šefovi država su summit iskoristili i kako bi izrazili "zgroženost" zbog brutalnosti terorističkih napada u Parizu, Ankari, na Sinaju, u Bejrutu i Bamaku te pozvali na učinkovite globalne mjere usmjerene na rješavanje uzroka radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma.U borbi protiv tih pošasti pozvali su na širu međunarodnu suradnju kao i bolju koordinaciju i razmjenu informacija među policijskim agencijama. Čelnik EU-a Donald Tusk je ocijenio da su nedavni teroristički napadi u Parizu, Ankari, Bejrutu, Bagdadu, Bamaku i na Sinaju "grozan podsjetnik" kako nasilni ekstremizam ugrožava globalnu sigurnost, uključujući i sigurnost zapadnog Balkana. Zauzeo se za "sveobuhvatni pristup protiv terorizma" koji mora uključivati i akcije za sprječavanje radikalizacije i rješavanje problema stranih boraca.

ENERGETIKA 

Tema izvanrednog summita bila je i energetika.Sastanak s potpredsjednikom Bidenom za hrvatsku predsjednicu Grabar-Kitarović bio je prigoda da mu predstavi svoju incijativu uspravnice Baltik-Crno more-Jadran. "To nikako nije američka tampon zona (prema Rusiji), to je isključivo inicijativa koju sam pokrenula osobno", rekla je predsjednica. Zauzela se za što skoriju izgradnju LNG terminala na Krku kako bi se ostvarilo gospodarsko povezivanje i energetska neovisnost. Američki potpredsjednik je istaknuo važnost diversifikacije izvora energije jer "niti jedna država ne bi trebala koristiti energiju da bi manipulirala drugim državama na unutarnjem i vanjskom planu".

SUDIONICI

Američki potpredsjednik Joe Biden i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk bili su počasni gosti uz austrijskog predsjednika Heinza Fischera na izvanrednom summitu Brdo-Brijuni, strateškom dijalogu predsjednika jugoistočne Europe.  Biden, najviši američki dužnosnik koji je posjetio Hrvatsku u dva mandata predsjednika Baracka Obame, održao je sastanke osim s domaćinima, Grabar-Kitarović i Pahorom i druge bilateralne sastanke, a među njima i s premijerom Zoranom Milanovićem. Na skupu su u Zagrebu sudjelovali predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga te predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Đorge Ivanov i Srbije Tomislav Nikolić. Zagrebački summit je 'nadogradnja' na redoviti summit održan u lipnju u Budvi na kojem je počasni gost ove godine bio Fischer.  Inicijativu godišnjeg okupljanja predsjednika država jugoistočne Europe uz jednog počasnog gosta iz neke od vodećih članica EU, a u cilju da se kroz reforme i približavanje EU promiču regionalna suradnja, rješavanje otvorenih pitanja i stabilizacija europskog jugoistoka, pokrenuli su 2013. Pahor i bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Dijalog u tom formatu počeo je u Zagrebu 1. srpnja 2013., kada je Hrvatska ušla u EU i nastavljen je u srpnju te godine na Brdu kod Kranja skupnim sastankom s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom. Godine 2014. počasna gošća bila je njemačka kancelarka Angela Merkel na summitu Dubrovniku 2014. Ove godine u Budvi je u tom svojstvu bio austrijski predsjednik Heinz Fischer koji se sada, opet kao počasni gost, pridružio Bidenu i Tusku.