HURS traži izmjene Zakona o javnoj nabavi

U provedbi Zakona o javnoj nabavi razvila se praksa prihvaćanja najjeftinijih ponuda, koja vodi u nelikvidnost, zakidanje radnika i sivu zonu ekonomije, koja po procjenama čini čak 28 posto BDP-a, upozorava HURS u priopćenju. Prihvaćanje najjeftinije ponude rezultiralo je angažiranjem virtualnih ponuditelja bez zaposlenih, stalnim produljivanjem lanca podizvođača, smanjenjem broja i standarda radnika, korupcijom, nelikvidnošću i pojavom nelojalne konkurencije. 

Godišnja je vrijednost javne nabave od 42 milijarde kuna oko 12 posto BDP-a, a procjenjuje se da se otprilike petina postupaka javne nabave ne provodi transparentno, odnosno da se godišnje iz državnog proračuna preko milijardu eura potroši na netransparentan način , ističe HURS.

I Hrvatska udruga poslodavaca zalaže se za izmjenu takve prakse, koju su njezine članice dobro iskusile na svojoj koži, suočavajući se s problemom nelojalne konkurencije čijoj je cijeni nemoguće konkurirati uz zakonito poslovanje. Stoga HURS predlaže da se u Zakonu o javnoj nabavi u članku 67. među razloge obveznog isključenja ponuditelja, pored ispunjenja obveze s osnova zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, propiše i poštivanje obveze redovite isplate plaće, te poštivanje svih propisa koji se odnose na prava radnika, prilaganje održivog poslovnog plana, koji uključuje i broj radnika, te projicirani fond sati rada.