Čelni ljudi strateških tvrtki birat će se javnim natječajem ili putem agencija

Prema riječima prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, uredba kojom se uređuju kriteriji za odabir predsjednika i članova uprava donosi se jer je dosadašnja, iz listopada 2015., određivala da se čelni ljudi tih poduzeća biraju javnim natječajima uz posredovanje specijaliziranih agencija. Novom uredbom se, pak, određuje da se biraju ili putem javnog natječaja ili posredstvom specijalizirane agencije, koja se također o potrebi može odabrati na javnom natječaju. Uredbom, koja sadrži opće minimalne uvjete, nadležnosti i korake postupanja u provedbi javnog natječaja, odnosno izborom putem specijalizirane agencije, pojednostavljuje se i ubrzava se postupak odabira kandidata, kazao je Karamarko.

Samu odluku za koja trgovačka društva će se odabir kandidata provoditi posredstvom specijalizirane agencije donosit će vladino Povjerenstvo za upravljanje strateškim trgovačkim društvima. Među uvjetima koje kandidati za čelna mjesta u poduzećima od strateškog značaja za državu su završen najmanje diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke, najmanje 5 ili 10 godina radnog iskustva na rukovodećim položajima, ovisno o veličini društava od strateškog i posebnog interesa za državu kao i nepostojanje sukoba interesa. Slični se kriteriji određuju i za kandidate za članstvo u nadzornim odborima tih društava, među kojima će odabir provesti Povjerenstvo za upravljanje strateškim trgovačkim društvima te Vladi predložiti koga da imenuje. Te su dvije uredbe bile dopunske točke dnevnog reda za današnju sjednicu Vlade, kao i dopuna očitovanja Ustavnom sudu u vezi s pokretanjem postupka izmjena, dopuna ili donošenja novog Obiteljskog zakona, za koji je zatraženo pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti.

Vlada je radi zahtjeva Ustavnoga suda prije dvadesetak dana osnovala radnu skupinu koja je, kako je izvijestila ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, zaključila da je sadašnji Obiteljski zakon neprimjenjiv, nedorađen i jako kompliciran te da treba izraditi novi.Izvješće o upravljanju državnom imovinom u 2015. Vlada je  prihvatila i Izvješće o provedbi plana upravljanja državnom imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji uz ostalo sadrži pojedinačna izvješća 56 trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa, sa sistematiziranim financijskim i drugim podacima o poslovanju. Prema tom izvješću, tijekom prošle godine donesene su odluke o prodaji za 28 trgovačkih društava na uređenom tržištu, 88 društava za prodaju javnim nadmetanjem te za ukupno 14 trgovačkih društva u većinskom državnom vlasništvu. 

Pri tome je ukupni prihod od prodaje dionica na uređenom tržištu iznosio 73,5 milijuna kuna, a od prodaje poslovnih udjela ili dionica 14 (od 88 oglašenih) društava 14,1 milijun kuna. Od oglašene prodaje dionica ili poslovnih udjela 14 društava u većinskom državnom vlasništvu, prihod je od prodaje u tri društva ostvaren u iznosu od 118,3 milijuna kuna. Podaci iz izvješća uz ostalo pokazuju i da je ukupna  bruto dobit  trgovačkih društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku lani iznosila 2,95 milijardi kuna, a trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio 421,2 milijuna kuna. S druge strane, trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50 posto i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala, kumulativno su poslovala s gubitkom od 1,22 milijarde kuna.

Zajam za zaštitu od poplava Vlada je, uz ostalo, prihvatila i prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za Projekt zaštite od poplava. Procijenjena vrijednost projekta, prema riječima ministra poljoprivrede Davora Romića, je 80 milijuna eura, uključujući PDV, od čega bi se 50 posto financiralo tim zajmom, a 50 posto iz izvornih prihoda Hrvatskih voda. Predviđena je provedba u razdoblju od 2015. do 2018. godine, s povlačenjem prve tranše u 2016. godini.

Pretpostavljena dinamika povlačenja zajma je u tri jednake tranše od po 13,33 milijuna eura u razdoblju 2016. do 2018. godine, uz pretpostavljenu vrijednost kamatne stope od 0,26 posto. Ukupni trošak kamate iznosio bi oko 520 tisuća eura, odnosno nešto više od 4,05 milijuna kuna. Projektom je planirano unaprijediti, obnoviti i dograditi postojeći sustav zaštite od poplava kako bi se smanjili rizici od poplava širom Hrvatske i ostvarila viša razina zaštite stanovništva na prioritetnim riječnim slivovima, posebice na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području.