Oko 33 milijuna kuna duga "Prometa" pretvara se u povećanje vlasničkog udjela grada Splita u toj tvrtki

Odluka je donesena nakon višesatne iscrpljujuće rasprave u kojoj je gradonačelnik Ivo Baldasar upozoravao da je stanje u "Prometu" iznimno složeno te je nužna dokapitalizacija kako bi se to poduzeće spasilo od stečajnog postupka koji mu prijeti, a također je rekao kako je Split tu tvrtku pola stoljeća subvencionirao s oko 150 milijuna kuna.  Za tu odluku glasovalo je 18 vijećnika, jedan je bio protiv, a devet suzdržano. Tom se odlukom, kako se navodi u pisanom obrazloženju, pokreće postupak pretvaranja duga od gotovo 33,4 milijuna kuna koje Grad potražuje od "Prometa" u udjel kapitala Grada u toj tvrtki, što znači da je njegov ukupni udjel u strukturi temeljnog kapitala 80,78 posto umjesto dosadašnjih 65,04 posto.  

"Za dokapitalizaciju tvrtke potrebno je da Grad ima minimalno 75 posto temeljnog kapitala 'Prometa', a ovom odlukom ispunjen je taj uvjet jer Grad sada ima 81 posto u strukturi kapitala tog poduzeća", istaknuo je Baldasar. Po njegovim riječima, u dokapitalizaciji "Prometa" planirano je da se sjedište i garaža te tvrtke preseli iz Hercegovačke ulice na prostor bivše vojarne na Dračevcu.  

"Ukupni prostor zemljiša bivše vojarne Dračevca je oko 17 hektara, a država će dati Gradu četiri hektara tog zemljišta. Nakon toga,  međusobnom kupoprodajom i dogovaranjem cijena, Grad će 'Prometu' prodati ta četiri hektara, a 'Promet' će Gradu prodati zemljište u Hercegovačkoj ulici, gdje je sada njegova garaža i sjedište", objasnio je Baldasar. Dodao je da država tako "prometu" pomaže da opstane. Vijećnike je zanimalo kako će država darovati Gradu Splitu četiri hektara zemljišta bivše vojarne Dračevca jer je na tom prostoru, kako je rekao Hrvoje Marušić (HDZ), planirana izgradnja poduzetničke zone u kojoj bi se, po njegovim riječima, otvorilo nekoliko tisuća radnih mjesta.  

Baldasar je odgovorio da će se iz bivše vojarne Dračevca premjestiti sjedište splitskog Općinskog suda i da izgradnja poduzetničke zone na tome mjestu nema logike jer je planirano da to bude važno prometno čvorište buduće brze ceste Split-Solin-Omiš pa je logično da se na tom zemljištu izgradi garaža za "Promet".  Savjetnik u Upravi "Prometa" Ivica Tolić istaknuo je kako je nedavno održan sastanak u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) na kojem je razmatrana mogućnost da DUUDI daruje Gradu Splitu dio zemljišta u bivšoj vojarni Dračevcu kako bi se onamo preselio "Promet".  Objasnio je da su se na tom sastanku dogovorili da Grad Split pošalje DUUDI-ju potrebnu dokumentaciju na temelju koje će se Gradu darovati dio zemljišta bivše vojarne Dračevca za novu lokaciju "Prometa".  

Splitsko Gradsko vijeće prihvatilo je u ožujku ove godine zaključke o provedbi izvansudske nagodbe između splitskog "Prometa" i ljubljanske tvrtke "A-Cosmosa" i vraćanju oko 37,5 milijuna kuna duga kako bi se izbjeglo da ta slovenska tvrtka ovrhom blokira "Promet", koji bi u tom slučaju završio u stečaju.  Grad Split, kako je tada rečeno, kao većinski vlasnik "Prometa" i solidarni dužnik te tvrtke, odobrava isplatu 37,5 milijuna kuna slovenskoj tvrtki "A-Cosmosu" s pripadajućom kamatom po planu obročne isplate od 2016. do 2018. godine, a on (solidarni dužnik) zasniva založno pravo (fiduciju) na vrijednost dijela imovine "Prometa".  

Direktor "Prometa" Željko Krnić rekao je danas za Hinu kako je od prvobitnih 37,5 milijuna kuna duga slovenskoj tvrtki "A-Cosmosu" dosad vraćeno oko četiri milijuna te je trenutačni dug 33,4 milijuna kuna koji se današnjom odlukom Gradskog vijeća pretvara u povećanje vlasničkog udjela Grada u temeljnom kapitalu "Prometa".   Slovenska tvrtka "A-Cosmos" sklopila je s "Prometom" 1990. godine ugovor o leasingu za devet autobusa koji je ta splitska tvrtka 1993. godine prestala plaćati, a nastavila je rabiti te autobuse.

Sudski spor između "Prometa" i "A-Cosmosa" počeo je 1999., a na temelju pravomoćne presude Visokoga trgovačkog suda iz Zagreba od 23. prosinca 2015. splitsko poduzeće mora slovenskoj tvrtki platiti oko 4,8 milijuna eura duga, to jest oko 37,5 milijuna kuna.