Rasprava o DORH-ovu izvješću za 2015. otkriva stav vlasti o glavnom državnom odvjetniku

Izvješće za 2015. o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u 2017. trebalo bi pokazati odnos vlasti, odnosno HDZ-a i Mosta, prema glavnom državnom odvjetniku s obzirom da se još za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo kako bi Cvitana mogli razriješiti prije isteka mandata. Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja izjavio je nedavno da oni u tom trenutku nisu bili za promjene, a kakav će stav sad zauzeti trebaju vidjeti jer moraju analizirati izvješće.

Cvitan navodi da je njihov kvalitetan rad rezultat iznadprosječnog angažmana i zalaganja, stalne edukacije, ali i sustavnog nadzora nad radom svih državnih odvjetništava, no upozorava da za nastavak rada s jednakim stupnjem dostignutih rezultata naročitu pažnju treba posvetiti zapošljavanju vježbenika i savjetnika, kao i podizanju stupnja opremljenosti odvjetništava.

Stara oprema i nedostatak prostora

Glavni državni odvjetnik kaže u izvješću za 2015. da je oprema za snimanje "dokaznih radnji", odnosno razgovora s okrivljenima i svjedocima stara već tri godine pa su se počeli javljati manji kvarovi, a s obzirom da nisu predviđena sredstva za njezino održavanje uskoro bi moglo doći do poteškoća.Iako je Ministarstvo pravosuđa u 2015. učinilo napore na rješavanju prostornih potreba za pojedina državna odvjetništva, neka i dalje rade u neodgovarajućim prostorima, što dovodi i do nemogućnosti zapošljavanja novih osoba.

Osim dva najveća državna odvjetništva u Hrvatskoj, onima u Zagrebu i Rijeci, s ozbiljnim prostornim problemima suočen je i Uskok. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zbog nužnosti popunjavanja broja nedostajućih zamjenika glavnog državnog odvjetnika također se suočava s nedostatkom prostora, upozorava Cvitan.

Cvitan upozorava i da je potrebno postaviti okvire sigurnosnog sustava s obzirom da se u njihove  prostorije dovode osobe za koje postoje sigurnosni rizici, dok neka državna odvjetništva imaju službena vozila starija od deset, čak i dvadeset godina.

Kaznenih prijava više za 15 posto; rokovi za istragu prekratki

DORH je u 2015. zaprimio 38.227 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je za 15 posto više nego godinu ranije. U ukupnom broju zaprimljenih prijava i dalje prevladavaju kaznena djela protiv imovine sa 35,5 posto. Nepoznatih prijavljenih počinitelja bilo je za 6,4 posto više nego godinu ranije.Državna odvjetništva su odbacila 12.363 prijave, što predstavlja 42 posto od ukupno riješenih prijava, neposrednim optuženjem odlučeno je u odnosu na 12.701 osobu, dok je rješenje o provođenju istrage doneseno za 3.583 osobe (12 posto). U 2015. dovršeno je ukupno 3841 istraga te je u radu ostalo 1596 istraga, što u postocima predstavlja manje nedovršenih istraga no u proteklom izvještajnom razdoblju. Po dovršenoj istrazi podignuto je ukupno 3230 optužnica, što je ukupno 82,7 posto svih odluka po dovršenoj istrazi.

DORH ukazuje na poteškoće u zakonima u vezi rokova za završetak istrage i donošenje odluke te smatra opravdanim promijeniti rok za završetak istrage na način da produljenje instruktivnog roka za završetak istrage ne ovisi isključivo o složenosti ili težini predmeta već i o drugim kriterijima. Optužna vijeća su u 2015.  potvrdila više od 96 posto svih optužnica, što u DORH-u smatraju vrlo zadovoljavajućim postotkom.

Prvostupanjske presude donesne su u odnosu na 14.620 odraslih osoba, od čega je 13.387 osuđujućih. Oslobađajuće presude donesene su za 737 odraslih osoba (5 posto), dok je optužba prema 496 odraslih osoba odbijena (3,4 posto). U odnosu na godinu ranije doneseno je 7,2 posto manje prvostupanjskih presuda protiv odraslih osoba. Od ukupnog broja sankcija i u 2015. ponovno prevladavaju uvjetne osude, koje su primijenjene prema 9.796 osoba odnosno 73,2 posto počinitelja.Kazne koje izriču sudovi često blaže od zakonskog minimumaU odnosu na kaznenu politiku sudova, navodi DORH, i dalje je primjetno da sudovi kada se izuzmu najteža kaznena djela u pravilu sankcije izriču u donjoj trećini zakonom propisanih kazni za pojedino kazneno djelo, a česta je i primjena instituta sudskog ublažavanja kazne.

„Kada se tome pridoda da je u općinskoj nadležnosti učestala primjena uvjetne osude, a imajući u vidu broj recidiva, kao i općenito kretanje prijavljenog kriminaliteta, koji je u porastu, ovakva kaznena politika uglavnom se ukazuje neodgovarajućom“,  smatraju u DORH-u.

Državna odvjetništva su zbog ratnih zločina zaprimila 41 kaznenu prijavu, dok je od 48 kaznenih prijava u radu riješeno njih 40 od čega je doneseno 25 rješenja o provođenju istrage, 9 kaznenih prijava je odbačeno, dok je 6 prijava riješeno na drugi način. Zbog pranja novca prijavljeno je 29 osoba dok je 2013. prijavljena samo jedna osoba, što ukazuje na novi pojavni oblik počinjenja tog kaznenog djela koje je povezano s računalnim prevarama.Hrvatska je, navodi pritom DORH, i u 2015. bila meta organiziranih hakerskih napada radi pribavljanja nepripadne imovinske korist. U većini nedjela su počinile nepoznate osobe koje su  malicioznim računalnim programima vršile transakcije s računa oštećenih osoba.

Analiza tih predmeta pokazala je da je od iznimne važnosti pravodobna reakcija Ureda za sprječavanje pranja novca i samih poslovnih banaka na detekciji sumnjivih transakcija te da je potrebno poboljšati sustave za zaštitu od neovlaštenih, hakerskih upada u račune.

Uskok povukao sedam optužnica

Uskok je u 2015. zaprimio 1152 nove prijave protiv poznatih osoba, što je za oko 62 posto više nego godinu ranije te je donio 363 rješenja o provođenju istrage. Od ukupnog broja rješenja, njih 185 se odnosi na organizirani kriminalitet, dok se 166 odnosi na koruptivna kaznena djela.Optužene su ukupno 343 osobe te je broj optuženja na razini 2014. Nakon podizanja optužnice šest je postupaka obustavljeno po optužnom vijeću, 20 je optužnica vraćenih po optužnom vijeću, dok je sedam optužnica povučeno prije odluke optužnog vijeća.  

Razlozi povlačenja optužnica uglavnom su bili nemogućnost pribavljanja dokaza putem međunarodne pravne pomoći za vrijeme zakonskog roka trajanja istrage ili nemogućnost vještaka da u roku dovrše naložena vještačenja.U 2015. presuđena je 251 osoba što je pad za čak 60 posto u odnosu na godinu ranije, a DORH objašnjava da razlog tako velikog pada leži i u činjenici što je velik broj presuda u 2014. bio donesen samo u slučaju Hipokrat (271 presuda). Sudovi su u odnosu na 236 osoba donijeli osuđujuće presude, u odnosu na 93 osobe izrečene su uvjetne osude, dok su u odnosu na pet osoba izrečene novčane kazne. Od izrečenih 138  kazni zatvora, oko dvije trećine zamijenjene su radom za opće dobro na slobodi.