Južnih sedam za izravnije sudjelovanje građana EU protiv populizma

Čelnici Francuske, Grčke, Italije, Portugala, Španjolske, Malte i Cipra rekli su da su potrebne takozvane "građanske konzultacije" kako bi se "ojačala demokracija i sudjelovanje građana". Konzultacije će biti organizirane idućeg proljeća "širom Europe" kako bi se upitalo građane što bi trebali biti "temeljni prioriteti" EU-a.

Taj je prijedlog prvi iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron u svojoj izbornoj kampanji i nakon toga u novogodišnjem obraćanju.Malteški premijer kazao je u srijedu na sastanku u Rimu da je važno čuti mišljenje ljudi iz "zona u kojima nema gospodarskog rasta" i gdje je najveći rizik od rastućeg poulizma.

Talijanski čelnik Paolo Gentiloni dodao je da je "ovo pravo vrijeme za poduzimanje napora za veću europsku koheziju" s obzirom da europska gospodarstva sada prolaze kroz pozitivno razdoblje.Na sastanku je također prihvaćena još jedna Macronova ideja - sastavljanje transnacionalnog popisa članova Europskog parlamenta za izbore 2019. kao alat, kako se navodi u Rimskoj deklaraciji, za "jačanje demokratske dimenzije Unije".

Ovo je bio četvrti sastanak 'južnih sedam' članica, otkako je grčki premijer Aleksis Cipras pokrenuo tu inicijativu u rujnu 2016.Sedmorica čine 41 posto proračuna EUSkupina se dvaput sastala prošle godine, u Lisabonu i Madridu.Sastanak je održan uoči summita EU-a u ožujku i usred promišljanja o budućnosti migracijske politike te ekonomskih i monetarnih politika.

Većina od sedam južnih država izravno je suočena s migracijom i želi da se taj teret raspodijeli među članicama EU-a. Međutim, tome se protive istočne europske države u takozvanoj Višegradskoj skupini - Češka, Mađarska i Slovačka - koje su bojkotirale sustav migrantskih kvota EU-a.

Gentiloni je izjavio da sedam južnih država zajedno puni 41 posto europskog proračuna i stoga trebaju imati pravo glasa o europskim pitanjima. Njegovo spominjanje europskog proračuna dolazi u vrijeme kada Europska komisija raspravlja o tome treba li članice koje ne žele djelovati u skladu s migracijskom politikom EU-a kazniti tako da im se uskrati dio novca u idućem financijskom razdoblju.

"Naša temeljna uloga i teret zaštite granica (EU-a) mora biti priznata i EU je mora dijeliti", navodi se u izjavi iz Rima.Oni su pozvali na "zajedničku europsku migracijsku politiku kako bi se spriječili ilegalni priljevi i riješili glavni uzroci masovne migracije".

Također su pozvali na "novi i pošten zajednički europski sustav azila na temelju učinkovitog poštivanja načela odgovornosti i solidarnosti, posebice prema onim državama članicama koje su prve na udaru". Migracijska i politika azilaGrčka se pokušava nositi s više od 50.000 migranata i izbjeglica, od kojih se 14.000 tiska pod šatorima ili u prepunim prihvatnih centrima na egejskim otocima.

U Italiji su vlasti prestale objavljivati podatke o broju tražitelja azila smještenih u prihvatnim centrima, a prema posljednjim dostupnim podacima bilo ih je gotovo 200.000 u proljeće 2017. Unatoč povećanju broja malih prihvatnih centara u svrhu poboljšanja integracije, deseci tisuća ljudi i dalje su prisiljeni provoditi dane u velikim centrima dok ozračje nepovjerenja i rasizam rastu uoči općih izbora 4. ožujka.

Španjolska se našla na udaru kritika zbog stanja zatočeničkih centara u kojima su smješteni migranti prije protjerivanja. Gnjev se rasplamsao u prosincu nakon samoubojstva Alžirca koji je bio smješten u zatvoru u Andaluziji zajedno s gotovo 500 drugih migranata zbog nedostatka smještajnih kapaciteta. Francuska je također suočena s porastom broja zahtjeva za azilom.

Europski jug bio je najgore pogođen tijekom financijske krize i četiri od sedam država treba pomoć EU-a dok je nezaposlenost i dalje visoka. Nakon godina oštrih mjera štednje koje je tim zemljama nametnuo EU, čelnici su pozvali na politike koje promoviraju "gospodarski rast i društveno blagostanje".