Ministrica Žalac nakon lošeg starta očekuje ove godine veliki iskorak u povlačenju europskih sredstava

Žalac je razgovarala je s povjerenicom Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku Corinom Cretu. Teme razgovora su ocjenjivanje uspješnosti povlačenja europskih sredstava, izmjene Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020, projekt Slavonija, Baranja i Srijem te zakon o razvoju grada Vukovara kao i novi višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje nakon 2020. Hrvatska u ovom programskom razdoblju ima 10,7 milijardi eura na raspolaganju, od čega je do sada ugovoreno 39 posto.

 "Mi smo ugovorili 39 posto od ukupne alokacije, a do kraja ove godine cilj je ugovoriti 60 posto. Što se tiče isplate krajnjim korisnicima tu smo na 10 posto, a kada je riječ o ovjeravanju, zadnjoj etapi u postupku od odobrovanja do uplate u hrvatski proračun, tu smo tek na 7,5 posto i taj nas podatak sigurno svrstava na začelje ljestvice među državama članicama", rekla je ministrica nakon razgovora s povjerenicom Cretu.  

Razlog za to je što su se europska sredstva iz programskog razdoblja 2014-2020 počela ugovorati tek 2017. jer je prije toga prioritet bio potrošiti dodijeljena sredstva iz prethodnog programskog razdoblja 2007-2013. Prema pravilu N+3, sredstva dodiljena za 2013. mogu se iskorisiti do kraja 2016.  

"Mi smo praktički počeli u cijelosti koristiti sredstva iz ovog programskog razdoblja tek 2017. Rast ugovaranja je sada zadovoljavajući i ove ćemo godine ovjeriti preko 550 milijuna eura, a prema pravilu N+3 do kraja ove godine moramo potrošiti sredstva za 2015. Duboko vjerujem da ćemo taj cilj nadmašiti i tu ćemo učiniti značajne napore", rekla je ministrica.  

S obzirom da u Operativnom programu Konkuretnost i kohezija u nekim prioritetima nema dovoljno dobro pripremljenih projekata, ići će se u izmjene programa kako bi se sredstva preusmjerila tamo gdje ima više pripremljenih projekata. Izmjene se dogovaraju s Europskom komisijom o čemu je bila riječ na sastanku s povjerenicom Cretu.  

"Neki projekti koji su se radili 2014. i 2015. sigurno nisu bili rađeni na temelju potreba naših građana i stoga predlažemo da se sredstva za te projekte preusmjere u gospodarstvo, u poduzetništvo, gdje imamo dobre rezultate, zatim u energetsku obnovu obiteljskih kuća i kako bi se na taj način spasila sredstva. Posebno je važno istaknuti projekt Slavonija, financiranje malih gradova s ratom oštećenih područja te velike projekte u velikim urbanim područjima.

Povjerenica se načelno složila da ćemo o tome razgovarati kad povučemo crtu pod 2018.", rekla je ministrica.  "Dakle, tražit ćemo promjene tako da se sredstva preusmjere s onih projekata koji nisu dobro pripremljeni tamo gdje imamo svu projektnu dokumentaciju, kako bismo na vrijeme potrošili  dostupna sredstva", rekla je. 

"U razgovoru s povjerenicom Cretu složili smo se da je ova 2018. ključna u kojoj trebamo raditi velike iskorake, posebice u prijavi velikih strateških projekata. O tome će razgovorati 2. svibnja na odboru za praćenje našeg operativnog programa", dodala je ministrica Žalac. Žalac je izrazila žaljenje što projekt ugradnje dizala u stambene zgrade nije bio prijavljen u sklopu programa energetske obnove zgrada.  

Dodala je da upit koje je njezino ministarstvo dobilo da se za tu namjenu podigne alokacija s 85 na 538 milijuna eura, nerealan. "Mi ćemo iznaći sredstva za dizala, ali ne u tolikom iznosu, razgovarati ćemo o tome, ali treba napraviti prihvatljive projekte i vidjeti gdje su stvoreni uvjeti za realizaciju", rekla je.