Hrvatska za zadržavanje adekvatne razine kohezijske i poljoprivredne politike EU-a

U ponedjeljak je u Bruxellesu na sastanku Vijeća za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove zemalja članica, održana prva rasprava o prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021-2027. koji je Komisija predstavila 2. svibnja. Europska komisija je predložila veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021-2027 u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014-2020 ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Predloženo je smanjenje za kohezijsku politiku, iz koje se financiraju manje razvijene regije, od sedam posto, a za poljoprivredu pet posto. Prijedlog VFO-a sada kreće u postupak pregovora, a konačnu odluku moraju donijeti zemlje članice jednoglasno te većina u Europskom parlamentu.Komisija je za razdoblje od 2021. do 2027. predložila dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND).

U tekućim cijenama, uzimajući u obzir očekivanu inflaciju, to bi iznosilo 1279 milijardi eura.  Sadašnji VFO za razdoblje 2014-2020 dogovoren je u visini 1087 milijardi eura i on se odnosi na 28 država članica, što uključuje Veliku Britaniju, dok je prijedlog slijedećeg VFO-a napravljen za 27 članica.

"U predstojećim pregovorima Hrvatska će inzistirati na zadržavanju adekvatnog financiranja kohezije i poljoprivredne politike koje imaju važnu dodanu vrijednost na europskoj razini za sve zemlje članice i njihove građane i važne su za povećanje konvergencije u EU-u", rekla je Metelko Zgombić u raspravi koja je bila otvorena za javnost.

Ona je naglasila da su kohezijska i zajednička poljoprivredna politika posebno važne za Hrvatsku, kao najmlađu državu članicu, čiji su građani imali najkraće vrijeme za dobitke od tih tradicionalih europskih politika. Metelko Zgombić je također rekla da su programi za demografsku revitalizaciju iznimno bitni, za niz zemalja, među kojima je i Hrvatska.

"Posebno ističemo važnost programa koji mogu pridonijeti demografskoj revitalizaciji zemalja članica i smanjenju odljeva radno sposobno stanovništva što je jedan od ključnih izazova s kojima su suočene neke članice, među njima i Hrvatska", rekla je državna tajnica Metelko Zgombić.

Dodala je da Hrvatska može podržati povećanje proračuna 1,11 posto bruto nacionalog dohotka, ali da je protiv predloženog povećanja nacionalnog udjela u sufinanciranju programa. "To bi predstavljalo velike poteškoće za hrvatske sposobnosti u povlačenju europskih fondova", rekla je.

Pozdravila je prijedloge Komisije koji se odnose na veća izdvajanja za zaštitu vanjskih granica i sigurnost, na dvostruko povećenje financiranja programa ERASMUS+, povećanje sredstava za financiranje istraživanja i razvoja, za vanjsko djelovanje, unutar kojeg je i nastavak politike proširenja. 

Hrvatskoj je u sadašnjem sedmogodišnjem razdoblju u sklopu kohezijske politike stavljeno na raspolaganje oko 8,6 milijardi eura. Kohezijski fond namijenjen je najmanje razvijenim članicama Europske unije sa svrhom jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

Europska zajednička poljoprivredna politika ima dva stupa - izravna plaćanja poljoprivrednicima i ruralni razvoj. Iz programa ruralnog razvoja Hrvatskoj je u sadašnjem VFO-u iz programa ruralnog razvoja dostupno dvije milijarde eura, a za izravna plaćanja nešto manje od milijardu i pol eura. 

Povjerenik za za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica prošli je tjedan u razgovoru za Hinu rekao da se predloženo smanjenje za kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku neće odraziti na Hrvatsku jer bi kohezijska alokacija bi trebala ostati na sadašnjoj razini, a za poljoprivredu bi mogla dobiti i više.

Mimica je rekao da se te procjene temelje na inicijalnim analizama službi Europske komisije

Rasprava u ponedjeljak na Vijeću za opće poslove odvijala se očekivano izražavanjem nezadovljstva gotovo svih članica.  

Nezadovoljne su siromašnije članice koje iz euorpskog proračuna dobivaju više nego što u njega uplaćuju, ako i neto uplatiteljice koje ne žele povećanje proračuna. Ovo je bila prva rasprava o prijedlogu VFO-a na kojoj su zemlje članice iznijele svoje početne pozicije. Najveća i najsnažnija članica Njemačka istaknula je spremnost za preuzimanje veće financijske odgovornosti za EU-u.

Njemački državni tajnik za europske poslove Michael Roth je pozdravio prijedloge da EU preuzme veću odgovornost u sektorima budućnosti, poput istraživanja, klimatskih promjena, zaštite vanjskih granica i jačanje EU-a na međunarodnoj razini.

Rothe je rekao da je jedna od temeljnih zadaća europskog proračuna smanjiti gospodarske i socijalne nejednakosti te pozdravio prijedlog o tješnjem povezivanju kohezijske politike i vladavine prava.Francuska se očekivano usprotivila predloženom smanjenju sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku.