Plenković: EU fondovi za smanjivanje unutarnje nejednakosti i hvatanje koraka s razvijenijim članicama

"Europski fondovi imaju dva temeljna značaja s aspekta Hrvatske. Prvi, da smanjimo unutarnje nejednakosti u pogledu razvijenosti naših županija i naših krajeva, a drugi je da u što kraćem roku dosegnemo razvoj drugih članica Europske unije čije su regije gospodarski razvijenije iz nekih drugih razloga ili su kroz više godina od nas koristile benefite kohezijske politike EU-a", izjavio je Plenković.

Hvatanje koraka s tim zemljama i regijama je cilj svih napora Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, kao i cilj Vlade, poručio je.

Premijer je istaknuo i  temelje četvrte industrijske revolucije u Hrvatskoj. To su konkurentnost, inovacije, digitalizacija i investicije.

Za uspjeh u tome neophodne su zdrave javne financije, koje smo prošle godine uspjeli postići, naveo je Plenković. Podsjetio je da je suficit opće države iznosio 2,7 milijarde kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine 1,6 milijardi kuna.

"Tu je riječ o trendu smanjivanja suficita i važnim porukama kako to smanjivanje nije slučaj, već plod našeg gospodarskog rasta. Europska sredstva predstavljaju 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj trenutno. Možda je ta brojka previsoka, ali Hrvatska je možda i zadnja članica Europske unije kojoj ta financijska injekcija treba danas i odmah", rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na problem demografije i iseljavanja stanovništva. "Istina je da se dosta ljudi iselilo i iseljava, ali ovaj val nije ni približno toliko jak kao oni nakon Prvog svjetskog rata, Drugog svjetskog rata i početka Domovinskog rata kad je iseljavanje bilo kudikamo jače nego danas. Ovaj val bih nazvao i dvosmjernim", rekao je premijer Andrej Plenković.

Plenković je istaknuo i kako investicije moraju biti ključni prioritet te kako je vrlo vidljiv i jasan interes brojnih kompanija iz drugih zemalja za Hrvatsku. I to ne samo, kako je naveo, za turistički sektor u kojem je u 2017. godini zabilježeno 800 milijuna eura investicija, a u ovoj 940 milijuna eura.

To je sektor koji nam donosi 20 posto BDP-a, koji će imati u ovoj rekordnoj turističkoj sezoni 12 milijardi eura prihoda i generirat će dodanu vrijednost, rekao je premijer.

Taj trend moramo proširiti i u druge grane gospodarstva, primjerice energetiku, kazao je Plenković napominjući kako je sektor energetike onaj u kojem ima najviše prostora za investicije. "To je sektor budućnosti kada je riječ o investicijama u Hrvatsku", rekao je Plenković.

Kazao je i da bi se europske fondove i projekte trebalo učiniti vidljivima za hrvatsku javnost. "Imamo sreće da nam je kapitalni projekt ove financijske perspektive, pojedinačno najvredniji projekt - Pelješki most.

On će nam ostati trajni spomenik ove financijske perspektive", kazao je te dodao kako i drugi projekti trebaju biti vidljivi. Uz predsjednika Vlade na konferenciji su sudjelovali ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.

Na konferenciji u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije predstavljene su aktualne politike i razvojni programi čiji je cilj omogućiti ravnomjerni regionalni razvoj svih krajeva Hrvatske kao i mogućnosti financiranja regionalnoga razvoja sredstvima fondova i programa Europske unije.