Gospodarstvenici s ministrom financija - bez poreznog rasterećenja rada nema većih plaća i konkurentnosti - HGK

 "Smanjenje stope poreza na dohodak i povećanje, odnosno proširenje neoporezivih primitaka (smještaj, prijevoz i prehrana radnika) su bili primarni zahtjevi poduzetnika. Razgovaralo se i o prekovremenom radu, smanjenju poreza na dobit, dodatnom povećanju porezno priznatog troška upotrebe sredstava za osobni prijevoz na 70 posto, oporezivanju dohotka ponovno zaposlenih umirovljenika i posebnom postupku oporezivanja za putničke agencije", ističu iz Komore, koja je bila i organizator sastanka.

HGK prema Vladi već dugi niz godina artikulira zahtjeve i probleme poduzetnika, tako da je ovo nastavak konstruktivnog dijaloga države i gospodarstva, ističe u priopćenju predsjednik HGK Luka Burilović.

"Situacija je alarmantna, kronični nedostatak radne snage traži povećanje plaća. Tvrtke takvo povećanje više ne mogu financirati umanjenjem dobiti jer to ozbiljno narušava investicijski i razvojni potencijal, a time i održivost poslovanja. Zato je buduće porezne promjene nužno usmjeriti na rasterećenje rada od strane države", poručio je Burilović.

Iz Komore u priopćenju prenose da je ministar Zdravko Marić objasnio kako je četvrti krug porezne reforme "još u fazi izrade analiza". "Razgovaramo sa svima, poreznom strukom, akademskom zajednicom i naravno, gospodarstvenicima. Želimo čuti što vas muči, ali morate imati na umu da su želje jedno, a mogućnosti drugo. Namjera nam je da u danim okolnostima dodatno financijski i administrativno rasteretimo gospodarstvo", naglasio je Marić.

Prema priopćenju, od gospodarstvenika na sastanku su bili predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago, direktorica Sektora financija i kontrolinga u Krašu Ivanka Maričković Putrić, predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba, predsjednik Uprave PIK-a Vinkovci Vladimir Džaja, direktor Stražaplastike Josip Grilec, predsjednik Uprave Spin Valisa Zdravko Jelčić, prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski, predsjednik Uprave M STARTA  Mate Krpan i vlasnik KTC-a Ivan Katavić.Iz HGK u priopćenju prenose i neke naglaske gospodarstvenika sa sastanka. 

Tako navode da je prokurist Kamgrada istaknuo da su njihovi prijedlozi da se troškovi prehrane, smještaja i prijevoza radnika tretiraju kao naknada, a ne kao primanje u naravi, što je trenutno slučaj. To se, dodao je, prvenstveno odnosi na strane radnike koji dolaze preko kvota, ali i na domaće ljude.

S tim se zahtjevom, kako se nadalje navodi, složio Marin Pucar i naglasio da se to treba odnositi i na izmještene radnike, jer Podravka svoje radnike, ovisno o sezoni, seli unutar države. Darinko Bago je upozorio da su plaće koje su isplaćuju ljudima u Hrvatskoj u bruto iznosu veće nego što bi bile da im se isplaćuju u Njemačkoj i da vlasnicima tvrtki izvana to naprosto nije jasno.

"Priznavanje troškova korištenja automobila također smatraju vrlo visokim, žele razumno smanjenje, ovisno o kategoriji vozila. Nije im jasno ni kako funkcioniraju davanja za zdravstveno osiguranje te smatraju da bi te doprinose trebalo smanjivati, ovisno o visini plaće. Sve se svodi na to da se plaća proba rasteretiti da bude što niža u bruto iznosu. Naravno, to zavisi o mogućnosti proračuna. Samo na taj način možemo postati konkurentniji", istaknuo je Bago napominjući kako treba napraviti tablicu sa svim davanjima, usporediti je s konkurentnim državama i pokušati smanjiti zaostatak za njima.

Direktor Stražaplastike Josip Grilec se osvrnuo na problem prekovremenog rada, poručivši kako zaposlenicima treba dozvoliti da u dogovoru s poslodavcima rade duže i da im taj rad bude adekvatno plaćen, a smatra i da treba podići neoporezivi dio primanja. Predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba je istaknuo da kada se govori o turizmu onda se priča i o multiplikativnim efektima koje ima na sve branše.

"Ove godina će biti lošija nego prošle, naročito u segmentu potrošnje. Brojevi nisu dramatični brojevi, ali ozbiljno upozoravaju. Ako se to desi i dogodine to je već negativni trend", istaknuo je Žgomba, uz podatak kako imamo oko pet posto manje gostiju nego lani. Poručio je i da se moraju iznaći načini da budemo konkurentni, a među konkretnim prijedlozima je i posebno oporezivanje putničkih agencija.

"Ugostitelji žele smanjenje PDV-a na 13 posto, to podržavam jer se ne radi samo o privatnim restoranima već i hotelima i brojnim drugim subjektima, ali ne podržavam način na koji to traže", rekao je Žgomba prema priopćenju HGK.