Za 2020. proračunski prihodi 141,6, a rashodi 144,3 mlrd kuna

Po njegovim riječima, projekcije su nastavak politike održivosti javnih financija i gospodarskog rasta te povećanja standarda hrvatskih građana.

Vlada za ovu godinu projicira realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,8 posto, dok se za 2020. rast projicira po stopi od 2,5 posto, a za 2021. i 2022. godinu 2,4 posto. Premijer Andrej Plenković te je stope ocijenio realnima i zdravima.

Kazao je da je naglasak u smjernicama stavljen na daljnje jačanje fiskalne održivosti i gospodarskog rasta, uz adekvatnu skrb o svim građanima, pri čemu će ključne reformske aktivnosti biti usmjerene na jačanje dugoročnog potencijala hrvatskog gospodarstva.Najavio je učinkovito korištenje proračunskog novca, uz strogu kontrolu rashoda.

Rekao je i da će brža apsorpcija novca iz EU-ovih fondova pridonijeti ubrzanju rasta i najavio rad na unapređenju poslovne klime.

Glavni poticaj rastu BDP-a osobna potrošnja

Ministar Marić rekao je da će glavni pokretač rasta u cijelom trogodišnjem projekcijskom razdoblju biti domaća potražnja i osobna potrošnja, pri čemu je spomenuo rast pozitivnog potrošačkog sentimenta i sve bolje uvjete kreditiranja, pozitivne trendove na tržištu rada i porezne izmjene koje građanima ostavljaju više raspoloživog dohotka.

Tu je, kako je rekao, i pozitivan doprinos investicija koje generiraju prosječno jedan postotni bod ukupnog rasta, a ostaje raditi na poboljšanju poduzetničke klime i poticanju privatnih investicija.

Upozorio je i kako uz stabilne stope rasta izvoza, raste i uvoz, pa se očekuje negativan neto doprinos izvoza u projekcijskom razdoblju. U 2020. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 141,6 milijardi kuna. U Smjernicama se navodi i da će u 2021. godini ukupni prihodi proračuna porasti za 2,6 posto, na 145,3 milijarde k

una, dok se za 2022. ukupni prihodi predviđaju u iznosu od 148,7 milijardi kuna, što je rast od 2,4 posto.Ta su kretanja, navodi se, određena očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, ali i fiskalnim učinkom daljnjeg poreznog rasterećenja. Marić je istaknuo i da proračunski rashodi rastu sporije od bruto domaćeg proizvoda.

U Smjernicama se navodi da su kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2020. – 2022. određena očekivanim kretanjem gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke provedenog poreznog rasterećenja u 2019., a koje svoj cjelogodišnji učinak imaju u 2020. godini, kao i učinke najavljenih poreznih izmjena od 1. siječnja 2020. godine.

Porezne promjene

Najznačajnije izmjene s fiskalnim učinkom na prihode državnog proračuna odnose se na promjene u oporezivanju porezom na dodanu vrijednost i to smanjenjem opće stope PDV-a s 25 na 24 od 1. siječnja 2020. te smanjenjem PDV-a za pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljstvu na 13 posto.

Osim toga, kako se navodi, novim krugom porezne reforme predviđene su i izmjene u sustavu oporezivanja dobiti gdje se povećava iznos prihoda s 3 na 7,5 milijuna kuna na koji se plaća stopa poreza na dobit od 12 posto. Time će dodatnih 10.000 obveznika odnosno ukupno 93 posto obveznika poreza na dobit biti u primjeni stope od 12 posto.Značajan učinak na prihode proračuna Vlada očekuje i od povlačenja sredstava iz EU fondova gdje se očekuje nastavak pozitivnih stopa rasta.

Što se proračunskih rashoda tiče, u 2020. godini ukupni rashodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 144,3 milijarde kuna. Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka planiraju se na razini od 113,6 milijardi kuna i povećavaju se za dvije milijarde kuna u odnosu na tekući plan 2019. godine.

Istovremeno, rashodi koji se financiraju iz ostalih izvora financiranja, a koji ne utječu na razinu manjka državnog proračuna, planiraju se na razini od 30,7 milijardi kuna i povećavaju se za 1,9 milijardi kuna u odnosu na tekući plan 2019. godine. 

U 2021. godini ukupni rashodi planiraju se na razini od 146,1 milijardu kuna i povećani su za 1,8 milijardi kuna u odnosu na 2020. godinu. Od navedenog povećanja, rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka rastu za 2,2 milijarde kuna, a rashodi financirani iz EU sredstava i ostalih izvora smanjuju se za 369 milijuna kuna.

Rashodi financirani iz EU sredstava i ostalih izvora smanjuju se i u 2022. godini i to za 569,1 milijun kuna.Smanjenje proizlazi iz dinamike provedbe projekata koji se financiraju iz EU fondova iz programskog razdoblja 2014. - 2020., a koji će biti u završnoj fazi. Isto tako za projekte koji će se financirati iz EU fondova iz narednog programskog razdoblja 2021. - 2027. ugovaranje će započeti. Slijedom navedenoga, u 2022. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 147,5 milijardi kuna.

Daljnji pad javnog dugaU Smjernicama se navodi da bi udio javnog duga u BDP-u u 2019. godini zabilježio daljnje smanjenje za 3,3 postotna boda te bi iznosio 71,3 posto BDP-a.

Nadalje, u nastavku srednjoročnog razdoblja udio javnog duga u BDP-u nastavit će se smanjivati za prosječno 3,1 postotni bod godišnje, odnosno na razinu od 68,3 posto BDP-a u 2020., 65,3 posto u 2021., dok se u 2022. godini očekuje na razini 61,9 posto BDP-a.

Proračun opće države, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,2 posto, u 2021. očekuje se višak od 0,2 posto, a u 2022. godini od 0,6 posto BDP-a.Kretanje stope inflacije, očekuje se između jedan i 1,5 posto.