Okrugli stol: Zbog česte izloženosti javnosti i kritikama sve teže biti socijalni radnik

Istraživanje koje je Hrvatska komora socijalnih radnika provela od 23. do 31. listopada na 739 socijalnih radnika iz cijele Hrvatske, pokazuje da su među glavnih pet izvora profesionalnog stresa prozivanje socijalnih radnika u medijima, nedostatak smještajnih kapaciteta, nedostatak institucija za daljnji specijalizirani tretman korisnika, česta izloženost kritikama javnosti te preopterećenost poslom.

Fizički napad u posljednjih godinu dana doživjelo je četiri posto sudionika istraživanja, pri čemu 83 posto nije otišlo na bolovanje nakon toga. Kao razloge neodlaska na bolovanje navodili su nagomilavanje posla, manju plaću, želju da se sve izdrži te nepostojanje vidljivih ozljeda. Verbalni je napad u posljednjih godinu dana doživjelo 36,67 posto sudionika. U proteklih godinu dana gotovo 49 posto sudionika je koristilo bolovanje, a prosječna dužina korištenja bolovanja je sedam dana.

Zabrinjava, ističu iz komore, da je čak 50,4 posto sudionika suočeno s dugotrajnom bolesti ili dugotrajnim zdravstvenim problemom.Najčešće bolesti su visoki krvni tlak - 21 posto, kronična oboljenja kralježnice - 33 posto, visok kolesterol i masnoće - 25 posto te depresija - 15 posto, pokazuje istraživanje.

Predsjednica Povjerenstva za odnose s javnošću Nela Pamuković kazala je da je danas socijalni radnik u Hrvatskoj uplašen, a strah od prozivanja u medijima i kritika javnosti je njihov glavni stresor dok im je manje važno u kakvim uvjetima rade.Naglasila je i da se duže vremena u medijima stvarala općenita slika u javnosti da su socijalni radnici neradnici, uhljebi te da otimaju djecu.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović naglasila je da se ove godine pokazalo da je socijalni sustav dugi niz godina zapostavljan i o njemu se često govori kao parazitu na državnom proračunu, a zapravo u sustavu nedostaje zaposlenika, sistematizacije nisu popunjene niti usklađene s pravilnikom, imaju dvostruko više korisnika nego bi po bilo kakvom pravilniku trebali imati, nemaju osnovna sredstva za rad niti adekvatne edukacije. "Ono što čujemo od ljudi na terenu je da osjećaju da nemaju podršku jer izmjenama vlasti dolazi do izmjene strateških dokumenata", kazala je Vidović.

Saborska zastupnica Ines Strenja navela je da u sustavu nedostaje otprilike 2000 socijalnih radnika, što uz neravnomjernu raspodjelu predstavlja osnovni problem. S obzirom da ih toliko nedostaje, nisu u stanju isporučiti uslugu, što na kraju predstavlja njihov glavni izvor frustracije. Upozorila je na to i da socijalni radnici rješavaju ono što bi trebala država i drugi sustavi unutar nje napraviti, ali i na nedovoljne kapacitete onih koji školuju socijalne radnike, na čemu bi, smatra, dugoročno trebali raditi na tome.