U prvom valu ostajemo bez 20 tisuća radnika

Sredinom godine prestaje austrijska zabrana rada za hrvatske državljane bez radne dozvole. Gospodarska komora procjenjuje da bi se broj dnevnih migranata, koji će iz tih županija putovati stotinjak kilometara na posao u Austriju, mogao povećati za 20 tisuća, navodi dnevnik.

Kako je u njima zaposleno oko 105 tisuća osoba, odlazak njih 20 tisuća bio bi velik kadrovski gubitak za tvrtke, mahom mala i srednja poduzeća te javne ustanove s tog područja.Davorko Vidović, savjetnik u HGK, ističe primjer Maribora, odakle na posao u Graz svakodnevno putuje oko 16 tisuća Slovenaca.

Drugi udarac dolazi iz Njemačke, u kojoj ovaj vikend stupa na snagu zakon o doseljavanju stručne radne snage koji će znatno olakšati priznavanje kvalifikacija i svjedodžbi iz trećih zemalja, odakle Hrvatska popunjava većinu kadrovskih manjkova.

Lani je MUP odobrio oko 71 tisuću radnih dozvola za strance, a većina ih je stigla s područja BiH – oko 30 tisuća, Srbije – 14 tisuća, Kosova – 8 tisuća te Makedonije oko 6 tisuća. Gotovo devet od deset stranih radnika koji se zapošljavaju u Hrvatskoj, oko 60 tisuća, dolazi s prostora nekadašnje Jugoslavije.

Novost je da domaće tvrtke probijaju i sve udaljenija tržišta, odakle je lani došlo oko deset tisuća stranaca, donosi Večernji list.