Nedavno je donesen novi Zakon o zaštiti na radu (NN br. 71/14), koji je stupio na snagu 19. lipnja 2014. Njime se uređuje sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, a osobito nacionalna politika i aktivnosti, opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu, nadzor i prekršajna odgovornost te se osniva Zavod za unaprjeđivanje zaštite na radu i utvrđuje njegova djelatnost i upravljanje.
Svrha novodonesenog Zakona je sustavno unaprjeđivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom, a u cilju unaprjeđivanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu propisuju se opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje čimbenika rizika i postupci osposobljavanja radnika te postupci obavješćivanja i savjetovanja radnika i njihovih predstavnika s poslodavcima i njihovim ovlaštenicima.
Sagledavajući Zakon u cjelini može se zaključiti da u novom Zakonu o zaštiti na radu, u odnosu na prijašnji Zakon o zaštiti na radu (NN, br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12), nema toliko velikih promjena, ali novina svakako ima. Jedna od njih odnosi se na nadzorne uređaje kao sredstva zaštite na radu, kako bi se smanjili rizici od krađa, provala, razbojstava i slično. Iako je u praksi raširena primjena nadzornih uređaja na radu, u pravnom poretku Republike Hrvatske do sada nije bilo utvrđeno jesu li ti uređaji uopće sredstva zaštite na radu i jesu li sredstva čije korištenje smije imati prednost u odnosu na primjenu drugih prava i obveze poslodavaca i radnika u vezi s primjenom nadzornih uređaja kao mogućih sredstava zaštite na radu.
Sada je člankom 43. novog Zakona o zaštiti na radu propisano da poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu samo pod uvjetima propisanima tim Zakonom. To znači da je korištenje nadzornih uređaja dopušteno radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom.
Bitno je istaknuti da je zabranjeno postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika (dakle, prostorijama u wc-u, tuševima, svlačionicama).
Također, ako nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća. Ako to vijeće, odnosno sindikalni povjerenik koji obavlja funkciju radničkog vijeća, odbije dati suglasnost, poslodavac može u roku petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka (dakle, očito ne i sudska) u skladu s provedbenim propisima donesenima na temelju općeg propisa o radu. U ovom slučaju misli se na provedbeni propis - pravilnik koji će biti donesen na temelju novog Zakona o radu, a koji će uređivati postupak arbitraže.
Sudska zaštita bit će omogućena ako bi se arbitražna odluka osporavala po osnovi dostojanstva i privatnosti radnika, ali neće moći nadomjestiti suglasnost. Suglasnost može nadomjestiti samo arbitražna odluka.
Poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika (dakle, ne usmeno) da će biti nadziran nadzornim audio, odnosno video uređajima, a što se tiče snimljenih materijala, poslodavac ih ne smije koristiti u svrhe koje nisu propisane navedenim člankom, ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu te je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlaštenim osobama. Navedene odredbe o zabrani snimanja i zabrani korištenja snimljenih materijala obvezuju poslodavca i u odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno nalaze li se na mjestima rada u svojstvu maloljetnih radnika ili osoba na radu.
Vezano uz materijale snimljene nadzornim uređajima, člankom 66. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac obvezan omogućiti tijelu nadležnom za inspekcijski nadzor pregled video, odnosno audio zapisa. Nadalje, prema članku 91. stavak 1. toč. 2. Zakona, u provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, nadležni inspektor će usmenim rješenjem, na vrijeme dok se ne otkloni utvrđeni nedostatak, poslodavcu zabraniti postupanje u svezi s nadziranjem radnih prostorija, a koje je protivno odredbama Zakona o zaštiti na radu.