Zanimljiva radnopravna situacija može nastupiti u slučaju kad radnika tijekom parničnog postupka o dopuštenosti i zakonitosti otkaza, odnosno najčešće nakon prvostupanjske presude, poslodavac pozove da se vrati na posao i javi na svoje radno mjesto, a radnik se takvom pozivu ne odazove, najčešće misleći da je ionako u tijeku parnični postupak između njega i poslodavca oko utvrđivanja nezakonitosti, primjerice, izvanrednog otkaza, pa pretpostavlja da obveze između njega i poslodavca nastaju tek nakon pravomoćnog okončanja takvog postupka.
Međutim, iako u radnopravnoj parnici predmet spora može biti u vezi odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, odnosno utvrđivanje dopuštenosti i zakonitosti takve odluke, treba pojasniti da određeno ponašanje poslodavca i radnika tijekom takvog postupka, tj. nakon prvostupanjske nepravomoćne presude kojom je utvrđeno da je predmetni izvanredni otkaz nedopušten, može dovesti do određenih pravnih posljedica zbog kojih radnik može od poslodavca dobiti otkaz nakon otkaza.
Naime, člankom 116. Zakona o radu (Narodne novine 93/14) propisano je, a isto je propisivao i članak 108. prijašnjeg Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
S obzirom na prethodno navedeno, moguće je da se između radnika i poslodavca vodi parnica o dopuštenosti ili nedopuštenosti izvanrednog otkaza pred mjesno nadležnim radnim sudom, također, moguće je da se u tom postupku donese nepravomoćna presuda općinskog suda kojom se predmetni izvanredni otkaz utvrđuje nezakonitim. Nakon toga, moguća je i pretpostavka da po objavi ili primitku takve presude poslodavac odluči pozvati radnika da se vrati na posao i javi na svoje radno mjesto, dok paralelno u tijeku može biti žalbeni postupak.
U toj situaciji radnik na takav poziv za povratak na posao može reagirati na način da smatra kako se na njega nije dužan odazvati prije pravomoćnosti sudske presude kojom je utvrđena nedopuštenost izvanrednog otkaza i poslodavcu naloženo njegovo vraćanje na posao, iz razloga što je poslodavac protiv te nepravomoćne presude ionako izjavio žalbu, te nije donio odluku kojom bi opozvao raniju odluku o otkazu i priznao radniku sva prava iz radnog odnosa kao da predmetne odluke o izvanrednom otkazu nije niti bilo.
Međutim, treba reći da bi poslodavac koji je nepravomoćno izgubio radnopravni spor, a u kojem mu je naloženo vraćanje radnika na posao, itekako bio ovlašten radnika pozvati na rad i prije pravomoćnosti presude donesene u tom parničnom radnopravnom postupku, između ostalog i iz razloga što bi na taj način poštovao i izvršavao trenutno pravosnažnu sudsku odluku.
Posljedično tome, neodazivanje radnika tom pozivu za povratak na posao koji bi mu bio dostavljen od poslodavca (uz, naravno, postojanje dokaza o radnikovom primitku takvog poziva), predstavljalo bi kršenje obveza iz radnog odnosa. Također, u slučaju neodazivanjatakvom pozivu na rad i neopravdanom izostanku od nekoliko uzastopnih dana, radniku bi prijetila mogućnost (ponovno) izvanrednog otkazivanja ugovora o radu, ali u tom bi slučaju odluka o izvanrednom otkazu bila po drugoj osnovi, no, dopuštena i zakonita i to neovisno o pravomoćnom ishodu prethodnog parničnog postupka vezanog za prijašnji izvanredni otkaz.
Sve prethodno navedeno o obvezujućem djelovanju poziva poslodavca upućenog radniku za povratak na rad, proizlazi iz spomenute kogentne odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o radu, ali isto tako proizlazi i iz činjenice da je poslodavac ovlašten postupiti po presudi donesenoj u radnom sporu ako bi mu njome bilo naloženo vraćanje radnika na rad i to i prije njezine pravomoćnosti, pa ako se radnik ne odazove takvom pozivu poslodavca, evidentno čini povredu radne obveze, što opet predstavlja (s obzirom na broj uzastopnih dana izostanka s posla) opravdani razlog za izvanredni otkaz, odnosno predstavlja opravdani razlog za donošenje nove, ovog puta dopuštene odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu tom radniku. U skladu s navedenim stajalištem je i novija sudska praksa (v. Odluku Županijskog suda u Bjelovaru, br. Gž-2429/14 od 9. listopada 2014.).
Daniel Sever, mag. iur.