O navedenim ovlaštenjima Ministarstvo unutarnjih poslova vodi očevidnik, dok se popis ovlaštenih revidenata, na temelju podataka iz propisanog očevidnika, objavljuje jednom godišnje u „Narodnim novinama“.
Novim Zakonom o gradnji (NN 153/13) propisano je da se kontrola projekata (revizija) vrši samo po pitanju mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno ukinuta je obveza kontrole projekata u smislu zaštite od požara što znači da investitor kod podnošenja zahtjeva za izdavanjem građevinske dozvole više nije dužan priložiti izvješće o obavljenoj reviziji glavnog projekta iz područja zaštite od požara od strane ovlaštenog revidenta. Uloga revidenta definirana je člancima 61., 62. i 63. Zakona o gradnji. Revident je definiran kao fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata sukladno članku 61. stavku 1. Zakona.
Sukladno važećem Zakonom o zaštiti od požara, revidenti obavljaju kontrolu iz zaštite od požara samo prema zahtjevu i želji investitora. Konačna izvješća revidenata ne mogu utjecati na postupke izdavanja potvrda na glavne projekte i neće se kao takva moći uzimati u obzir prilikom pregleda glavnog projekta od strane Inspekcije zaštite od požara u postupcima ishođenja bilo kakvih akata kojima se odobrava građenje.
Građevine nad kojima se provodi revizija navedene su u članku 9. stavku 1. Pravilnika o revidentima iz zaštite od požara.
Također, Pravilnikom o revidentima iz zaštite od požara (NN 141/11) propisuju se uvjeti za davanje, produljenje važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje provjere projekata iz zaštite od požara fizičkim osobama u odnosu na radno i stručno iskustvo kao i način kojim se dokazuje odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, vrsta građevina za koje se provjera projekata provodi te sadržaj i način vođenja očevidnika o ovlaštenjima.
Člankom 2. Pravilnika propisano je da se ovlaštenje daje fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o zaštiti od požara i Pravilnikom, u propisanom postupku. Zahtjev za davanjem ovlaštenja za obavljanje provjere projekata iz zaštite od požara fizičkim osobama podnosi se Ministarstvu unutarnjih poslova i prilažu se dokazi o ispunjavanju propisanih uvjeta navedenih u članku 3. Pravilnika. O zahtjevu za ovlaštenje odlučuje se rješenjem protiv kojeg se ne može izjaviti žalba. Ovlaštenje se daje na početni probni rok od 2 godine i može se produljiti na rok od 5 godina na temelju zahtjeva za produljenje ovlaštenja. Zahtjev se podnosi prije isteka roka na koje je ovlaštenje dano.
Prema članku 5. stavak 3. Pravilnika zahtjevu za produljenje ovlaštenja prilažu se novi dokazi na temelju kojih se odlučuje o zahtjevu, a kojima ovlašteni revident dokazuje opseg i kvalitetu rada, stručno osposobljavanje i usavršavanje, te doprinos unapređenju tehničke struke u području zaštite od požara u razdoblju proteklom od podnošenja prethodnog zahtjeva. Također se produljuje ako u prethodnom razdoblju nisu utvrđeni nedostatci i nepravilnosti u radu ovlaštenog revidenta, odnosno ako se rad ovlaštenog revidenta u prethodnom periodu može ocijeniti pravilnim, kvalitetnim i stručnim. O produljenju ovlaštenja odlučuje se rješenjem protiv kojeg se ne može izjaviti žalba. Ovlaštenjem se stječe naziv „ovlašteni revident za zaštitu od požara“, upisni broj i pravo na izradu i uporabu pečata.
Prestanak važenja ovlaštenja definiran je člankom 8. Pravilnika, i to na: vlastiti zahtjev, ako zahtjev za produljenje ovlaštenja nije podnesen u propisanom roku, odnosno ako je odbijen. O prestanku važenja ovlaštenja odlučuje se rješenjem protiv kojega se ne može izjaviti žalba.
Također će se rješenjem protiv kojega se ne može izjaviti žalba ovlaštenom revidentu oduzeti ovlaštenje ako je ono izdano na temelju netočnih ili neistinitih podataka, ako ovlašteni revident više ne ispunjava uvjete za stjecanje ovlaštenja, ako se utvrde nepravilnosti u radu ovlaštenog revidenta, odnosno u slučaju da u projektu koji je provjerio i ovjerio ovlašteni revident nije ispunjen bitni zahtjev zaštite od požara za građevinu, ili ako se Ministarstvu na najmanje dva ponovljena zahtjeva ne dostave traženi podaci potrebni za ocjenu stručnosti i kvalitete rada.
Roko Hranjec, mag. iur.