Trenutno važeći Zakon o djelatnosti socijalnog rada (Narodne novine, br. 124/11, 120/12) uzrokovao je prijepore i nezadovoljstvo jednog dijela stručnih radnika koji su potpisnici „Peticije protiv Hrvatske komore socijalnih radnika“ i inicijatori prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti predmetnog Zakona s Ustavom. Ustavni sud nije prihvatio taj prijedlog, a obrazloženje je dostupno u rješenju USRH U-I/2164/2015 od 19. lipnja 2015.
Vlada RH od novog Zakona očekuje da će stvoriti preduvjete za poboljšanje kvalitete socijalnog rada u Republici Hrvatskoj. Ključne novosti koje zakonski prijedlog donosi usmjerene su na: usklađivanje djelatnosti s međunarodnim standardima struke socijalnog rada, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, uređenje uvjeta za izdavanje odobrenja za samostalni rad, novu regulaciju pretpostavki za obavljanje privatne prakse te preduvjete za obavljanje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika.
Sukladno definiciji socijalnog rada koju je odobrila Generalna skupština Međunarodne federacije socijalnih radnika (WFSW) i Međunarodna udruga škola socijalnog rada (IASSSW), prijedlogom novog Zakona, uz dosadašnje usluge, propisane su definicije intervencija socijalnog rada, vođenja slučaja, psihosocijalne podrške, rane intervencije, pomoći pri uključivanju u programe redovitog odgoja i obrazovanja, socijalnog planiranja, profesionalne i organizacijske podrške te organiziranja i razvoja zajednice kao djelatnosti socijalnog rada. Individualno planiranje, odnosno dosadašnje osobno usmjereno planiranje izmijenjeno je tako da sada obuhvaća sve korisnike, a ne samo osobe s invaliditetom. Obiteljska medijacija usklađena je s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17).
Vlada smatra da bi kompetencije socijalnih radnika koji obavljaju djelatnost socijalnog rada u Republici Hrvatskoj trebale biti jasnije uređene u odnosu na priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija čiju pozadinu pobliže regulira Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 82/15). Naime, Komora je do sada zaprimila 144 zahtjeva za priznavanjem stručne kvalifikacije od osoba koje su diplomu stekle izvan Republike Hrvatske, a čije stručne kompetencije nužno nisu dovoljne za obavljanje poslova iz djelatnosti socijalnog rada. Jamstvo stručnih kompetencija trebali bi osigurati propisani uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada koji uključuju dva kumulativna zahtjeva: upis osobe u imenik i odobrenje za samostalni rad (opću dopusnicu).
Upis u odgovarajući imenik obavlja Komora na osobni zahtjev, a sadržaj i način vođenja Imenika uredit će se posebnim pravilnikom. Odobrenje za upis u imenik izdaje se osobi koja ima stručnu kvalifikaciju propisanu člankom 38. Prijedloga Zakona, položen stručni ispit ili državni stručni ispit s posebnim dijelom iz upravnog područja socijalne skrbi ili znanstveni stupanj magistra ili doktora znanosti iz znanstvenog polja socijalnih djelatnosti ili ima više od 20 godina radnog staža u struci i ima državljanstvo Republike Hrvatske odnosno države potpisnice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije ili državljanstvo treće države. Ako je riječ o strancu, stavkom 2. istog članka propisano je poznavanje hrvatskog jezika najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom iz djelatnosti socijalnog rada, odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1. Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisat će Komora općim aktom uz suglasnost ministra.
Dosadašnju licenciju zamjenjuje odobrenje za samostalni rad (opća dopusnica) koju izdaje Komora uz uvjet upisa u odgovarajući Imenik. Dodatni uvjet, postavljen za osobe koje žele djelatnost socijalnog rada obavljati kao profesionalnu djelatnost, jest odgovarajući prostor i oprema. Rješenje o ispunjavanju uvjeta donosi Komora na temelju nalaza Povjerenstva kojeg imenuje Komora. Uvjete prostora i opreme, način oglašavanja i isticanja naziva, mjesto obavljanja socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti stručnih i drugih radnika te sastav i način rada Povjerenstva pravilnikom propisuje ministar. Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada kao i pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti prestaje uslijed razloga nabrojanih u članku 41. Prijedloga zakona, o čemu Komora odlučuje rješenjem. Obavljanje profesionalne djelatnosti može se privremeno obustaviti najdulje na četiri godine zbog bolesti, vojne obveze, imenovanja na stalnu dužnost u određenim tijelima državne vlasti odnosno jedinicama lokalne i područne samouprave te zbog drugog opravdanog razloga. Rješenje o privremenoj obustavi rada donosi Komora koja također zadržava pravo odobravanja pojedinačne cijene usluga socijalnog rada koje se pružaju u okviru profesionalne djelatnosti.
Iako je uvodnim člancima Prijedloga Zakona propisano da osoba koja obavlja djelatnost socijalnog rada ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja, brisane su odredbe vezane uz obvezu provjere stručnosti pri Komori svakih šest godina. Time se želi postići smanjenje administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada. Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Uz obvezu stručnog osposobljavanja, osoba koja obavlja djelatnost socijalnog rada dužna je u odnosu prema korisniku usluga socijalnog rada postupati primjenjujući i poštujući odredbe Etičkog kodeksa za djelatnost socijalnog rada. Odredbe vezane uz čuvanje profesionalne tajne proširuju se i na instrumente socijalnog rada i zaključna mišljenja. U svrhu zaštite korisnika, zabranjuje se u cjelini ili dijelovima umnožavati ili na bilo koji način davati na uvid instrumente socijalnog rada neovlaštenim osobama.
Jasno je da ovaj zakonski prijedlog proširuje ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika, ali mijenja i sastav članova upravnog odbora kojeg čine predsjednik Komore, zamjenik predsjednika Komore te jedan predstavnik Hrvatske udruge socijalnih radnika i jedan predstavnik Ministarstva koji ulaze u sastav Upravnog odbora po položaju i pet članova Komore koje bira Skupština na vrijeme od četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani. Uvode se prekršajne odredbe, osim za fizičku osobu koja obavlja djelatnost socijalnog rada, i za pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi koja zaposli ili sklopi ugovor o radu s osobom koja ne ispunjava uvjete propisane za izdavanje odobrenja za samostalan rad i posebnog odobrenja za samostalan rad.
Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada koji po osnovi ugovora o radu s ustanovama ili drugim pravnim ili fizičkim osobama obavljaju poslove socijalnog rada ili samostalno obavljaju djelatnost socijalnog rada mogu i dalje obavljati djelatnost socijalnog rada pod uvjetom da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev za izdavanje odobrenja za samostalan rad (opću dopusnicu), sukladno ovome Zakonu. Pravilnike za provedbu novog Zakona o djelatnosti socijalnog rada donijet će ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. U istom vremenskom roku Komora mora donijeti odluku o cijeni pojedinačnih usluga socijalnog rada.
Željko Čižmek, mag. act. soc.