Članak 9. Prijedloga određuje da će vježbenička praksa trajati dvije godine, ako Zakonom nije drukčije određeno, te mogućnost njezinog obavljanja u pravosudnim tijelima prvog i drugog stupnja. Člankom 11. propisuje se raspored obavljanja vježbeničke prakse za vježbenike pravosudnim tijelima, na način da u određenom trajanju obuhvati praksu u svim relevantnim odjelima i pojedinim pravosudnim tijelima.
Člankom 16. propisuje se mogućnost da se osobe sa završenim studijem prava bez radnog iskustva na pravnim poslovima prime u pravosudno tijelo na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita u trajanju od 18 mjeseci. Dakle, pruža se mogućnost za polaganje pravosudnog ispita i osobama koje nisu uspjele zaposliti nakon fakulteta.
Osobe primljene u pravosudna tijela, odvjetnički vježbenici i javnobilježnički vježbenici uvjet za polaganje pravosudnog ispita ispunjavat će nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse, a drugi pravnici nakon najmanje dvije godine obavljanja pravnih poslova ili poslova u nastavnim i suradničkim zvanjima pravnih znanosti i obavljene prakse na sudu u trajanju od najmanje 12 mjeseci odnosno nakon tri godine obavljanja navedenih poslova (bez obavljanja prakse na sudu).
Pisani dio ispita sastojat će se od tri radnje iz područja građanskog, kaznenog i upravnog prava utemeljene na konkretnom spisu predmeta. Kandidat mora iz radnji iz područja građanskog i kaznenog prava ostvariti po najmanje šest bodova, a iz radnje iz područja upravnog prava najmanje tri boda da bi ostvario pravo na pristupanje usmenom dijelu pravosudnog ispita. Usmeni dio ispita sastojat će se od pet skupina predmeta.
Prema članku 32., na pravosudnom ispitu može se ostvariti najviše 100 bodova. Za svaku pisanu radnju iz područja građanskog i kaznenog prava može se ostvariti najviše po 10 bodova, a za pisanu radnju iz područja upravnog prava najviše pet bodova. Usmeni dio ispita boduje se prema pojedinim predmetima:
- Građansko i trgovačko pravo s najviše 15 bodova
- Građansko postupovno i obiteljsko pravo s najviše 15 bodova
- Kazneno i kazneno postupovno pravo s najviše 15 bodova
- Upravno pravo i radno pravo s najviše 15 bodova
- Ustavno uređenje, organizacija pravosuđa i pravo Europske unije s najviše 15 bodova.
Člankom 33. se propisuje i mogućnost polaganja popravnog ispita ako kandidat iz jednog predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova te da kandidat koji iz dva predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od osam bodova nije položio pravosudni ispit.
U člancima 17., 18. i 19. Prijedloga, za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike te druge osobe koje namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita, osim vježbenika i osoba na stručnom osposobljavanju u pravosudnim tijelima, izostavljeno je obvezno prethodno stručno obrazovanje za polaganje pisanog dijela ispita u trajanju od 60 sati koje provodi Pravosudna akademija, a sukladno tome i odredbe kojima je u Prijedlogu zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa bio ovlašten pravilnikom propisati program ovog obrazovanja. Usporedbom statističkih podataka o prolaznosti na pravosudnom ispitu prema Zakonu o pripravnicima u pravosudnim organima i pravosudnom ispitu (Narodne novine, br. 54/74, 29/78 i 13/90, 84/08) koji nije poznavao ovakav uvjet (prolaznost je bila posljednje 3 godine primjene tog Zakona 73,94%, odnosno čak 90,30% ako se uračunaju i kandidati koji su ispit položili s popravkom) te rezultata pravosudnih ispita koji se provode sukladno važećem Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (Narodne novine, br. 84/08 i 75/09) koji propisuje obvezno prethodno teorijsko stručno obrazovanje u najkraćem trajanju od 150 sati (prolaznost je bila posljednje 3 godine primjene tog Zakona 47,63%), nije utvrđena potvrda doprinosa ovakvog obveznog obrazovanja rezultatima i uspjehu na ispitu pa se ono smatra dodatnim financijskim i administrativnim opterećenjem i ograničenjem pristupa polaganju ovog ispita.
Članak 39. Prijedloga propisuje da osobe koje su s vježbeničkom praksom ili obavljanjem drugih pravnih poslova započele prije stupanja na snagu tog Zakona uvjete za pristupanje polaganju pravosudnog ispita stječu prema predloženom Zakonu ili Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, ovisno o tome koji zakon je za njih povoljniji. Polaganje pravosudnog ispita prema odredbama predloženog Zakona predviđeno je od 1. rujna 2019. godine, pri čemu nužno novi Zakon stupa na snagu u vrijeme kada će pojedine kategorije kandidata obavljati svoje vježbe odnosno rad na pravnim poslovima, sukladno odredbama važećeg Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. S obzirom na zahvaćanje i učinak na pravne odnose koji su u tijeku, trajniju, a ne jednokratnu narav tih odnosa, kao i nemogućnost izvođenja jednoobraznog zaključka o tome prema kojem se rješenju (važećeg ili predloženog Zakona) propisuju za kandidate lakši odnosno blaži uvjeti, prema Prijedlogu, nužno je ostaviti mogućnost da se nekim kandidatima priznaju već stečeni i djelomično stečeni uvjeti.
Lucija Prkačin, mag.iur.
