Slijedom navedenoga, navedenim člankom 34. a ZOOOSŠ-a propisano je da:
- se za učenike osnovne škole može se organizirati produženi boravak,
- produženi boravak organizira osnivač školske ustanove, a može se izvoditi u školskoj ustanovi
sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanja,
- organizaciju i provedbu produženoga boravka propisuje ministar pravilnikom (u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Izmjena Zakona - članak 46. st. 1. istoga).
Zbog veće dostupnosti i kvalitete izvođenja odgojno-obrazovnog rada u produženom boravku potrebno je bilo donijeti Pravilnik kojim će se propisati organizacija i provedba produženog boravka u osnovnim školama
Shodno tome, odredba članka 34.a stavka 3. ZOOOSŠ-a pravni je temelj za donošenje predmetnoga Pravilnika o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi (u daljnjem tekstu: Pravilnik), a koji je ministrica znanosti i obrazovanja donijela dana 10. lipnja 2019., te je isti objavljen u Narodnim novinama, broj 62/2019. dana 26. lipnja 2019. (ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama).
Postojeće odredbe o produženom boravku u pozitivnim propisima do donošenja Pravilnika
U kontekstu donošenja predmetnog Pravilnika ukazati ćemo na samo neke od postojećih važećih odredaba u pozitivnim propisima, a od kojih su neke i same sastavnice novodonesenoga Pravilnika, odnosno predstavljale su formalni okvir za njegovo donošenje. Tako je, člankom 49. stavkom 2. ZOOOSŠ-a propisano je da odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi može biti organiziran kao poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne nastave, a u školama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni.
Nadalje, tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada učitelja koji radi u produženom boravku je 25 sati tjedno (čl. 104. st. 4. ZOOOSŠ-a.). Člankom 143. stavkom 6. toč. 1. i 3. ZOOOSŠ-a propisano je da jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi i šire javne potrebe u školstvu za koja sredstva osigurava svojim i to za plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku osnovne škole te ostale rashode za radnike koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima.
Člankom 11. stavkom 8. i stavkom 9. Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (“Narodne novine“, broj 63/2008., 90/2010.) propisano je da je produženi boravak oblik odgojno-obrazovnog rada namijenjen učenicima razredne nastave. On je prijelazni oblik rada k cjelodnevnomu odgojno-obrazovnom radu. Organizira se s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Produženi boravak učenika uredit će se posebnim propisom.
Za odgojno-obrazovnu skupinu diferenciranog dijela nacionalnog okvirnog kurikuluma (izborni nastavni predmeti) i odgojno-obrazovnu skupinu produženoga boravka najveći broj učenika utvrđuje se sukladno odredbama članka 3. Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (“Narodne novine“, broj 124/2009., 73/2010.), a koje se odnose na redoviti razredni odjel (maksimalno 28 učenika).
Učitelji koji imaju ugovor o radu za rad u produženom boravku ostvaruju neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima u sklopu 25 sati tjedno (sat po 60 minuta) sukladno čl. 11. stavku 1. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (“Narodne novine“, broj 34/2014., 40/2014., 103/2014.).
Učitelji u sklopu neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima obavljaju poslove pomoći u učenju i provedbe organiziranog slobodnog vremena, te dodatni rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti sukladno članku 11. stavku 2. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (“Narodne novine“, broj 34/2014., 40/2014., 103/2014.).
Opće odredbe Pravilnika
Ovim Pravilnikom propisuje se organizacija i provedba produženoga boravka u osnovnoj školi. Produženi boravak je posebni (neobvezni) oblik odgojno-obrazovnoga rada koji se organizira za učenike izvan redovite nastave.
Može se izvoditi i u vrijeme odmora za učenike, što se propisuje školskim kurikulumom i godišnjim planom i programom. U prilog tome, škola je dužna tijekom cijele školske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoške i javne funkcije, a prema mogućnostima škole i interesima učenika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izradit će plan aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme učeničkih odmora.
Produženi boravak kao oblik odgojno-obrazovnoga rada omogućuje učenicima boravak u školi prije i nakon redovne nastave, s organiziranom prehranom te nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. Shodno tome, produženi boravak može se organizirati nakon redovite prijepodnevne nastave u školi za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Radno vrijeme i organizacija rada u školi mogu biti fleksibilni.
Tako, boravak i rad prema takvom obliku najčešće se organizira od 12 sati ujutro do 17 sati poslije podne (dežurstvo po potrebi i nakon 17 sati). Ukoliko je potrebno, škola može organizirati i jutarnje dežurstvo.
Za organizaciju i način provedbe programa produženoga boravka nadležan je osnivač škole sukladno odredbama ovoga Pravilnika i drugih propisa. Tendencija je ove odredbe Pravilnika (na modus organizacije i način provedbe programa produženoga boravka) ka unificiranju objektivnih kriterija vezanih za organizaciju i izvođenje produženog boravka na državnoj razini.
Obveze škole i osnivača
Osnovne škole, na osnovi iskazanih potreba i interesa roditelja dostavljaju osnivaču, na kraju svake školske godine, prijedlog ustroja odgojno-obrazovnih skupina produženog boravka za iduću školsku godinu vodeći pri tome računa o prostornim, kadrovskim i drugim organizacijskim uvjetima.
Slijedom toga, odredbe članka 4. stavka 1. Pravilnika propisuju da je škola, u kojoj će se provoditi produženi boravak, obvezna osnivaču dostaviti zahtjev za provođenje produženoga boravka kojem se prilažu:
Na temelju predmetnog zahtjeva osnivač donosi odluku o kriterijima za uključivanje u produženi boravak, cijeni produženoga boravka te broju odgojno-obrazovnih skupina produženoga boravka u školama, u skladu s propisanim standardima osnovnoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja i odredbama pravilnika kojim se utvrđuje broj učenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini.
Bitno je ovdje ukazati da se odgojno-obrazovna skupina produženog boravka u pravilu ustrojava od učenika istog razreda (redovita odgojno-obrazovna skupina), a iznimno za učenike više razreda (kombinirana odgojno-obrazovna skupina). Škola koja uvodi produženi boravak dužna je zatražiti odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje te priložiti suglasnost osnivača i dokumentaciju koja je propisana u navedenom zahtjevu kako je gore navedeno.
Ministarstvo će dati odobrenje ako je produženi boravak organiziran na način koji osigurava svim učenicima škole nesmetano održavanje redovite nastave. Rokove za dostavljanje zahtjeva i dokumentacije utvrđuje osnivač, o čemu je dužan obavijestiti sve osnovne škole.
Škola kojoj se provodi produženi boravak, na temelju odluke i kriterija koje je donio osnivač:
- obavještava roditelje/staratelje/skrbnike o načinu i vremenu prijave djeteta za produženi boravak, cijeni produženoga boravka te organizaciji i izvođenju produženoga boravka,
- sukladno kriterijima koje je donio osnivač utvrđuje listu učenika koji ostvaruju pravo uključivanja u program produženoga boravka u slučaju da se prijavi veći broja učenika od planiranoga u skladu s mogućnostima i propisanim uvjetima,
- sklapa ugovor s roditeljima učenika o uključivanju učenika u produženi boravak te obvezama roditelja.
Eventualne promjene u radu i organizaciji, školske ustanove su dužne pravodobno najaviti roditeljima, učenicima te osnivaču.
Godišnji izvedbeni kurikulum produženoga boravka
Kako smo već uvodno naveli, učitelj u produženome boravku priprema, organizira i provodi neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima. Godišnji izvedbeni kurikulum produženoga boravka izrađuje učitelj u produženome boravku u suradnji sa stručnim suradnicima škole i učiteljima učenika uključenih u produženi boravak te je isti sastavni dio školskoga kurikuluma.
U godišnjem izvedbenom kurikulumu produženoga boravka okvirno se utvrđuje vrijeme za: dežurstvo, učenje, ponavljanje i uvježbavanje sadržaja iz redovite nastave i izradu domaćih zadaća, prehranu, aktivnosti za provođenje organiziranoga vremena, odmor učenika i ostale aktivnosti tijekom školske godine.
Godišnjim izvedbenim kurikulumom produženoga boravka utvrđuju se:
- ishodi učenja i izrade domaćih zadaća kao nastavak rada na ostvarivanju odgojno-
obrazovnih ishoda svih predmeta te međupredmetnih tema i područja kurikuluma koje
učenik treba usvojiti;
- ciljevi i očekivani ishodi te preporuke za ostvarivanje aktivnosti koje će se s
učenicima provoditi u organizirano vrijeme u skladu s njihovim interesima i potrebama;
- ciljevi, očekivani ishodi, plan realizacije te preporuke za ostvarivanje aktivnosti iz
sportskog, prirodoslovno-matematičkog ili umjetničkog područja koje će se s učenicima
provoditi za vrijeme odmora za učenike.
Financiranje produženoga boravka
Produženi boravak u školi financira se i/ili sufinancira sredstvima jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, iz drugih izvora te uplatama roditelja učenika uključenih u produženi boravak.
Financiranje programa produženog boravka najčešće je definirano kroz proračunski plan korisnika lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) samouprava (npr. programom javnih potreba) na razini za koje se sredstva mogu osigurati u proračunu tih jedinica.
Troškovi provedbe produženoga boravka uključuju:
1. troškove prehrane učenika,
2. didaktičkoga materijala i pribora
3. te troškove za plaće i ostala materijalna prava radnika u produženome boravku koja ostvaruju u skladu s odredbama kolektivnih ugovora koji se primjenjuju u osnovnoškolskim ustanovama.
Prijelazne i završne odredbe
Škole koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika provode program produženoga boravka nisu dužne tražiti odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanja, a sve sukladno članku 4. stavku 4. Pravilnika.
Zaključak
Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Pravilnika o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovnoj školi završilo je dana 20. ožujka 2019. godine. Odredba članka 9. predmetnoga nacrta nije unesena u novodoneseni Pravilnik, a istom je predlagano da neposredni odgojno-obrazovni rad u produženome boravku s učenicima od I. do IV. razreda izvodi učitelj koji ispunjava uvjete za rad na radnome mjestu učitelja razredne nastave, sukladno članku 105. stavku 5. ZOOOSŠ-a, a poslove učitelja razredne nastave može obavljati osoba koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski studij za učitelje ili diplomski sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima. Obzirom da se radi o učenicima od prvog do četvrtog razreda najbolje i najkvalitetnije rješenje je da poslove učitelja u produženom boravku obavlja osoba koja ima kompetencije za rad s učenicima u razrednoj nastavi dok, u kontekstu toga, nema zapreke za zasnivanje radnog odnosa na predmetnom radnom mjestu ni za učitelja predmetne nastave.
Također, uvidom u odredbe članka 10. predmetnoga nacrta Pravilnika (odredbe koje se odnose na prehranu učenika u produženome boravku) razvidno je da je iste nisu unesene u novodoneseni Pravilnik. U kontekstu navedenoga, tijekom boravka u školi učenicima bi trebalo osigurati doručak, jedan kuhani topli obrok i poslijepodnevnu užinu.
Ogledni primjer Ugovora o ostvarivanju programa produženog boravka možete preuzeti na Edus-info poratlu u kategoriji korisnih obrazaca.
Marin Karin, dipl. iur.
