Razmotrit ćemo sljedeće pitanje. Javnopravno tijelo dostavilo je prvostupanjsko rješenje osobi koja nema svojstvo stranke u postupku, ali je propustila rješenje dostaviti stranci. Stranka za rješenje neformalno doznaje od spomenute druge osobe, te izjavljuje žalbu protiv rješenja. Treba li žalbu odbaciti (jer rješenje ne djeluje prema stranci kojoj nije uredno dostavljeno) ili razmotriti meritum žalbe (tj. prihvatiti pobijanje rješenja koje nije uredno dostavljeno)?
Zakon o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09.) ne sadržava odredbu poput članka 24. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.). Prema potonjoj se odredbi, ako pojedinačna odluka nije dostavljena stranci sukladno propisanim pravilima o dostavi, tužba može podnijeti u roku od 90 dana od dana kad je stranka saznala ili je mogla saznati za odluku, a najkasnije pet godina nakon isteka roka iz stavka 1. toga članka.
Stoga je, radi davanja odgovora na to pitanje, potrebno posegnuti za pravnom interpretacijom.
Prema našem mišljenju, u ovakvoj je situaciji potrebno tretirati žalbu kao dopuštenu, te je razmotriti, prije svega zbog sljedećih razloga:
- izostavljanje stranke iz dostavne naredbe uz rješenje ili propuštanje provedbe dostavne naredbe u dijelu što se odnosi na stranku nema utjecaja na njezin stranački status;
- stranka je pribavila primjerak rješenja, tj. upoznala se s njegovim sadržajem;
- zbog propusta javnopravnog tijela u pogledu dostave rješenja stranci ne može biti uskraćeno pravo žalbe, niti bi trebala biti izložena riziku za nju nepovoljnoga prisilnog izvršenja rješenja (ako takav rizik postoji u konkretnom slučaju);
- po saznanju za rješenje, stranka je od javnopravnog tijela mogla zatražiti provedbu uredne dostave rješenja u odnosu na stranku, u kojem slučaju bi žalbeni rok počeo teći od buduće uredne dostave, pa nije logično u procesno nepovoljniji položaj staviti stranku koja nije zatražila urednu dostavu, već je izjavila žalbu protiv rješenja u čiji je sadržaj ostvarila uvid unatoč propuštanju uredne dostave;
- odbacivanje žalbe, zbog razloga navedenog u ovom pitanju, moglo bi se ocijeniti pretjeranim formalizmom, kojim se ne ostvaruju smisao i svrha upravnog postupka.
Smatramo, dakle, da propuštanje uredne dostave rješenja stranci nije zapreka da odnosna stranka izjavi žalbu protiv rješenja koje je pribavila drugim putem. Pritom žalba ne može biti odbačena kao nepravodobna uzimajući u obzir dan kada je stranka doznala za sadržaj rješenja, jer stranka ionako može zbiljski aktivirati „novi“ rok za žalbu zahtjevom za urednu dostavu rješenja.
doc. dr. sc. Alen Rajko
