UVOD
Prije samog početka rada predškolskih ustanova bilo je potrebno donijeti određene mjere / preporuke kako organizirati rad, a da se zaštite zaposlenici dječjih vrtića, djeca – korisnici usluga, ali i roditelji djece.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je dana 29. travnja 2020. godine općenite Upute za sprečavanje i suzbijanje epidemije COVID – 19 za ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolske ustanove u kojima je osigurana mogućnost zbrinjavanja djece rane i predškolske dobi te učenika koji pohađaju razrednu nastavu.
Nastavno je dana 5. svibnja 2020. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo sukladno uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, „PREPORUKE ZA RAD S DJECOM RANE I PREDŠKOLSKE DOBI U DJEČJEM VRTIĆU“ u kojima su dane preciznije preporuke za organizaciju rada u dječjim vrtićima koji počinju s radom 11. svibnja 2020. godine.
PREPORUKE MINISTARSTVA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA ZA RAD S DJECOM RANE I PREDŠKOLSKE DOBI U DJEČJEM VRTIĆU
Prema preporukama Ministarstva znanosti i obrazovanja odgojno – obrazovni rad u dječjim vrtićima može se provoditi samo uz uvjete koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Navedene preporuke se odnose prema osnivačima predškolskih ustanova, prema dječjim vrtićima i prema roditeljima djece – korisnika usluga.
Također treba reći da su upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i preporuke Ministarstva znanosti i obrazovanja pripremljene za prva dva tjedna od otvaranja dječjih vrtića (od 11. svibnja 2020. godine do 25. svibnja 2020. godine) unutar kojih će se u dječjim vrtićima pratiti proces rada i napraviti evaluacija s pedagoškog i empirijskog stajališta. Nakon prva dva tjedna će se prema potrebi i epidemiološkoj situaciji izmijeniti sadašnje preporuke, odnosno produžiti postojeće.
PREPORUKE ZA OSNIVAČE PREDŠKOLSKIH USTANOVA RH
Osnivačima predškolskih ustanova – gradovima i općinama ostavljena je mogućnost da sami preko ravnatelja dječjih vrtića odluče o načinu i opsegu primjene navedenih preporuka. Preporuke nisu obvezujuće, ali Ministarstvo znanosti i obrazovanja je zatražilo da se one u što većoj mjeri poštuju i primjenjuju. Prije početka rada dječjih vrtića zatraženo je od osnivača i ravnatelja da o svim mjerama obavijeste zaposlenike i roditelje kako bi se mjere mogle što lakše ispoštovati.
Također je preporučeno da od 11. svibnja 2020. godine vrtić pohađaju djeca čija su oba roditelja zaposlena i djeca samohranih roditelja koji nemaju drugu mogućnost zbrinjavanja djeteta. Ova preporuka je u nekim dječjim vrtićima shvaćena u smislu da smo djeca čija su oba roditelja zaposlena i djeca samohranih roditelja imaju pravo u ovom trenutku pohađati vrtić, dok drugi ne, a pogotovo ne djeca kojima je majka na porodiljnom i roditeljskom dopustu s drugim djetetom. To je u potpunosti pogrešan stav jer sva djeca – korisnici usluge vrtića imaju pravo temeljem ugovora sklopljenim s dječjim vrtićem koristiti navedenu uslugu pod istim uvjetima.
Nadalje, preporučeno je osnivačima da:
- osiguraju sve potrebne uvjete za boravak djece i zaposlenika u dječjim vrtićima;
- ukoliko se u dječji vrtić prijavi manji broj djece da se rad provodi u jednom objektu (centralnom);
- da dogovore s ravnateljima dječjih vrtića kontinuiranu komunikaciju odgojitelja i stručnih suradnika s roditeljima djece.
Preporuke osnivačima su pravovremeno donesene, te se na taj način nastojalo usmjeriti gradove i općine na isto postupanje u predškolskim ustanovama RH.
PREPORUKE ZA PROGRAM PREDŠKOLE
Sukladno članku 23.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, predškola je program koji je obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. Provodi se za djecu koja pohađaju vrtić (integriran redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića), te za djecu koja ne pohađaju redoviti dječji vrtić a upisana su program predškole u dječjem vrtiću ili pri osnovnoj školi koja je najbliža njegovom mjestu stanovanja.
S obzirom da zbog epidemije uzrokovane virusom COVID – 19 vrtići i osnovne škole nisu radile (osim dežurnih skupina), ni predškola se nije provodila.
Mjerama / preporukama je predviđeno da djeca koja će od 11. svibnja 2020. godine pohađati dječji vrtić, obavljat će program predškole u njemu, a za ostalu djecu odgojitelji i učitelji mogu organizirati rad na daljinu, odnosno može se putem TV – postaja, kao i za učenike osnovne škole, emitirati program namijenjen predškolcima. Ta mjera / preporuka još uvijek nije realizirana, ali u nekim sredinama odgojitelji / učitelji kontaktiraju i rade s djecom pred polazak u školu putem računala i mobitela dajući im određene zadatke iz programa predškole.
PREPORUKE ZA PREDŠKOLSKE USTANOVE (DJEČJE VRTIĆE)
Predškolskim ustanovama, odnosno ravnateljima, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u svojim preporukama preporučilo da se u što većoj mjeri provode Upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Predloženo je da se prethodno utvrdi broj djece – korisnika koji će pohađati predškolsku ustanovu od 11. svibnja 2020. godine, te da se potom organizira rad u odgojno – obrazovnim skupina. Preporuka je da u odgojno – obrazovnoj skupini ne bude više od 9 djece, ali nije zabranjen i već broj. Također se predlaže da se nakon 11. svibnja 2020 godine u odgojnu – obrazovnu skupinu ne uključuje niti jedno drugo dijete. Za jednu skupinu djece trebao bi se brinuti jedan odgojitelj, odnosno dva u cjelodnevnom programu, svaki u jednoj smjeni, bez preklapanja.
Poželjno je da djeca različitih skupina ne dolaze u kontakt i da provode čim je više moguće vremena na otvorenom.
Vezano za prostorije dječjeg vrtića u kojim će boraviti djeca dane su slijedeće preporuke:
- prostorije trebaju biti što veće površine, prozračne i osunčane s odgovarajućim izvorom dnevnog svijetla;
- prostorija se mora dobro provjetravati vanjskim zrakom;
- u neposrednoj blizini prostorije mora se nalaziti toalet koji koristi ta odgojno – obrazovna skupina;
- u prostoriji je potrebno organizirati prehranu djece, a djeci ih isključivo treba djeliti odgojitelj;
- prostorija bi trebala imati izravan izlaz na veću terasu, balkon ili dvorište;
- prolazak kroz zajedničke prostorije treba izbjegavati i skratiti na minimum;
- u prostorijama u kojem borave djeca treba izbjegavati svaki ulazak drugih osoba tako dugo dok su djeca u njima (tu se misli na osobe koje vrše čišćenje, popravke, odnosno donose hranu);
- krevetići za dnevni odmor djece i stolovi za jelo u prostorijama se trebaju razmaknuti na udaljenost od dva metra, a svako dijete bi trebalo uvijek spavati i jesti na istom mjestu.
U preporukama ravnatelju se predlaže da prilikom organizacije rada u vrtiću vodi brigu o ograničenom broju zaposlenika sukladno higijensko – epidemiološkim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i preporukama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ministarstvo predlaže ograničenje ulaska u vrtić zaposlenicima koji nisu raspoređeni na posao, a sve u cilju da se u isto vrijeme u ustanovi nalazi najmanji mogući broj zaposlenika. Rad bi se trebao organizirati u turnusima, po mogućnosti bez preklapanja.
Predškolska ustanova mora osigurati materijalne uvjete za provođenje mjera određenih od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao što su sredstva za pranje, održavanje i dezinfekciju kako ljudi tako i prostorija. Također predškolska ustanova trebala bi osigurati zaštitne maske i druga zaštitna sredstava.
Vezano za sam dolazak djeteta u vrtić predlaže se da odgojitelj preuzima dijete od roditelja / skrbnika ispred ulaza u ustanovu, na način primjeren dobi djeteta. Prihvat djece na ulaznim vratima trebao bi biti po utvrđenom rasporedu za svaku skupinu kako bi se izbjegao dolazak većeg broja djece u isto vrijeme. Za vrijeme dok odgojitelj preuzima dijete u odgojno - obrazovnoj skupini, drugu djecu bi trebale čuvati druge odrasle osobe koje su na radnom mjestu (npr. član stručnog tima). Djeca se niti u jednom trenutku ne smiju ostaviti bez nadzora. Dijete bi odmah pri ulasku u dječji vrtić trebalo doći do garderobe, obuti papuče, skinuti jaknu, te oprati ruke sapunom i vodom prije ulaska u odgojno - obrazovnu skupinu.
S obzirom da djeca ne nose zaštitne maske, treba ih poticati da ne dodiruju usta, nos, oči i lice, kao i da ne stavljaju ruke i predmete u usta (primjenjivo razvojnoj dobi). Odgojitelji trebaju poticati na redovito i pravilno pranje ruku prilikom ulaska u skupinu, prije i nakon obroka, nakon korištenja toaleta, nakon dolaska izvana, te u drugim situacijama kada je to potrebno.
Djeci po povratku u dječji vrtić odgojitelji i stručni suradnici trebaju pružiti osjećaj povjerenja, sigurnosti i predvidivosti u ovoj specifičnoj situaciji. Predlaže se da se zbog novonastale situacije uvedu novi rituali sa djecom, kao na primjer novi način pozdrava, s obzirom da nema rukovanja i zagrljaja. Odgojitelji trebaju poticati tzv. „socijalnu distancu“ između djece kako bi se njihov kontakt sveo na minimum.
U planiranju didaktičke opreme preporuka je da se treba dati prednost opremi glatkih i tvrdih površina koje se lako peru deterdžentom i vodom. Zabranjeno je korištenje materijala kao što je kinetički pijesak, glina, kukuruz, riža i slično, te svih igračaka koje se ne mogu dobro oprati i osušiti na zraku. Prilikom tjelesnih aktivnosti s djecom predlaže se izbjegavati aktivnosti koje intenzivno ubrzavaju i produbljuju disanje, a naročito tračanje. Uvijek treba voditi računa o što većem razmaku između djece.
PREPORUKE ZA RODITELJE
Najvažnija preporuka koje je Ministarstvu znanosti i obrazovanja dalo roditeljima djece je da ne dovode dijete u vrtić ako postoji druga mogućnost zbrinjavanja djeteta, a naročito ako je:
- dijete s kroničnim bolestima ( respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim / motoričkim oštećenjima)
- djeca čiji roditelji / skrbnici ili ukućani imaju jedno od navedenih bolesti.
Nadalje, preporučuje se roditeljima / skrbnicima da se strogo pridržavaju Uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje se odnose na dovođenje djece u dječji vrtić, odnosno:
- da ne dovode dijete u dječji vrtić i na ulaze u prostore vanjskog dijela dječjeg vrtića ako ono ima povišenu tjelesnu temperaturu, respiratorne simptome poput kašlja i kratkog daha ili koje je pod rizikom da je moglo biti u kontaktu sa osobama pozitivnim na COVID – 19, ili je pod sumnjom da bi moglo biti zaraženo virusom COVID – 19;
- da ne ulaze u ustanovu osim u krajnjoj nuždi, već da dolaze do ulaza i zadrže distancu od najmanje od dva metra u odnosu na druge roditelje / skrbnike i drugu djecu;
- da isključivo petkom donose i odnose u dječji vrtić obilježeni ruksak s djetetovom opremom i na ulazu ga predaju odgojitelju;
- da dijete dovodi i odvodi u dječji vrtić uvijek samo jedna osoba koja, ako je moguće, živi s djetetom u kućanstvu, koja nije starije životne dobi, koja nema kroničnu bolest, odnosno ona koja ne spada u rizičnu skupinu za obolijevanje od virusa COVID – 19;
- da se djeca dovode i odvode uvijek u dogovoreno vrijeme;
- da se roditelji / skrbnici ne okupljaju na ulazu u vanjski prostor dječjeg vrtića ili pred vratima vrtića.
ZAKLJUČAK
Iako su Upute koje su donesene od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Preporuke donesene od Ministarstva znanosti i obrazovanja usmjerene ka zaštiti djece, roditelja i zaposlenika predškolskih ustanova RH od virusa COVID – 19, njihovim donošenjem uočeni su određeni nedostaci.
Prvi nedostatak koji je uočen je da se ne radi o obveznim mjerama, već uputama, preporukama o čijoj realizaciji ovisi volja osnivača predškolskih ustanova i ravnatelja. Navedene upute, preporuke bile bi puno učinkovitije kada bi se na isti način primjenjivale u svim predškolskim ustanovama RH.
Nadalje, odgojitelji i stručni suradnici ukazuju da se prilikom donošenja navedenih uputa i preporuka nije konzultiralo sa strukom, a naročito u dijelu pedagoškog rada s djecom u odgojno – obrazovnim skupinama. Dolazi do problema da se djeca vraćaju u druge odgojno – obrazovne skupine u kojima nisu njihovi odgojitelji što dovodi do nemira kod same djece koja se moraju ponovno adaptirati na vrtić. Veliki problem predstavlja i tzv. „Socijalno distanciranje“ između djece u skupini što je skoro pa nemoguće izvršiti kod djece mlađe životne dobi.
Također, zamjera se što se navedenim uputama i preporukama pokušalo ograničiti kako broj korisnika vrtića (9 djece po skupini), tako i tko može pohađati vrtić. Stajalište je velikog broja odgojno – obrazovnih radnika da se vrtić trebao otvoriti za svu djecu ili se uopće nije trebao otvarati dok traje epidemija.
Slaven Vukašinec, dipl.iur
