Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

17.6.2020

Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu

U ovom članku autor iznosi kratki sadržaj Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu koji je objavljen u "Narodnim novinama" br. 126/19. te se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2020. godine.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske je na temelju članka 20. stavka 9. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14., 118/14., 94/18. i 96/18.), donijelo novi Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu, kojim se uređuje obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca i utvrđuju uvjeti za njihovo obavljanje.

Također, s danom stupanja na snagu novog Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu prestao je važiti dosadašnji Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu („Narodne novine“, broj 112/14., 43/15., 72/15. i 140/15.).

Poslove zaštite na radu kod poslodavca obavlja odgovarajući stručnjak zaštite na radu koji ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom odnosno poslodavac sam ili njegov ovlaštenik.

Naime, stručnjak zaštite na radu može kod poslodavca, ovisno o broju radnika i vrsti djelatnosti, obavljati poslove zaštite na radu kao stručnjak zaštite na radu I. ili II. stupnja.

Stručnjak zaštite na radu koji kod poslodavca obavlja poslove zaštite na radu, odnosno poslodavac koji sam obavlja poslove zaštite na radu ili njegov ovlaštenik moraju posjedovati odgovarajuće obrazovanje iz područja tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti ili iz drugog područja koje odgovara djelatnosti poslodavca.

Stručnjak zaštite na radu I. stupnja je osoba koja posjeduje najmanje srednju školsku ili srednju stručnu spremu i koja:

1) je položila opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, ili

2) ima srednju školsku ili srednju stručnu spremu i priznat joj je status stručnjaka zaštite na radu, ili

3) posjeduje uvjerenje o položenom specijalističkom usavršavanju iz zaštite na radu po programu odobrenom od tijela nadležnog za obrazovanje.

Stručnjak zaštite na radu II. stupnja je osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i koja:

1) je položila opći i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili

2) ima priznat status stručnjaka zaštite na radu.

Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika poslove zaštite na radu može obavljati sam ili će to obavljati njegov ovlaštenik, ukoliko:

1) ispunjava uvjete za stručnjaka zaštite na radu I. stupnja, ili

2) je stekao potrebna znanja iz zaštite na radu tijekom školovanja, ili

3) je položio državni stručni ispit za poslove građenja ili projektiranja kojima je obuhvaćena i materija zaštite na radu, ili

4) je položio majstorski ispit u djelatnosti koju obavlja, u kojemu je bila obuhvaćena i zaštita na radu.

Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom za zaštitu na radu u slučaju objektivnih i opravdanih razloga, kojima se smatraju:

1) započinjanje obavljanja djelatnosti, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad je za poslodavca nastupila obveza primjene propisa zaštite na radu,

2) nepredvidivi razlozi (smrt, otkaz i sl.) zbog kojih poslodavac privremeno ostane bez stručnjaka zaštite na radu, u trajanju najviše tri mjeseca od dana kad su nastupili ti razlozi,

3) ako poslodavac koji zapošljava do uključivo 249 radnika među radnicima zaposlenim na neodređeno vrijeme nema radnika s potrebnom stručnom spremom za polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu,

4) ako poslodavac dodatno zapošljava radnike, sezonski ili privremeno ili koristi ustupljene radnike za privremeno obavljanje poslova, što povećava zahtjeve za obavljanje poslova zaštite na radu u skladu s ovim propisom, pri čemu takvo zapošljavanje ne traje duže od šest mjeseci neprekidno, a prekid kraći od dva mjeseca se ne smatra prekidom navedenog razdoblja,

5) kada poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika ne može organizirati obavljanje poslova zaštite na radu jer kod poslodavca nema radnika koji ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova.

Nadalje, stručnjak zaštite na radu kojega je ovlaštena osoba odredila za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca obvezan ih je obavljati na mjestima rada poslodavca. Nakon obavljenih poslova zaštite na radu, stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe obvezno u pisanom obliku obavještava poslodavca o utvrđenom stanju primjene pravila zaštite na radu te o mjerama za unaprjeđenje stanja.

Kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na radu obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja odnosno poslodavac sam ili njegov ovlaštenik.

Kod poslodavca koji zapošljava od 50 do uključivo 249 radnika, poslove zaštite na radu obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja.

Iznimno od navedenog, kod poslodavca koji zapošljava od 50 do uključivo 249 radnika i kod kojeg najmanje 80 posto radnika obavlja isključivo poslove s malim rizicima, poslove zaštite na radu može obavljati stručnjak zaštite na radu I. stupnja.

Kod poslodavca koji zapošljava od 250 do uključivo 499 radnika, poslove zaštite na radu obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja i jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja, a do svakih slijedećih 500 radnika, još najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja.

Iznimno od navedenog, kod poslodavca najmanje 80 posto radnika obavlja isključivo poslove s malim rizicima, poslove zaštite na radu obavljaju najmanje jedan stručnjaka zaštite na radu II. stupnja, a na svakih sljedećih 2000 radnika, još najmanje po jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja.

Poslovi s malim rizicima su administrativni, uredski i slični poslovi čiji je popis objavljen u prilogu II. Pravilnika o izradi procjene rizika („Narodne novine“, broj 112/14.) koji regulira uvjete, način i metode izrade procjene rizika, obvezni sadržaj koji će biti obuhvaćen procjenom rizika i podatke na kojima se procjena rizika temelji te klasifikaciju opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom.

Nadalje, poslovi s velikim rizicima su poslovi koji su kao takvi utvrđeni procjenom rizika, te koji su ujedno utvrđeni i posebnim propisom o poslovima s posebnim uvjetima rada, odnosno odredbama Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada („Narodne novine“, broj 5/84., 71/14.)

Kada više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji međusobno ugovaraju organiziranje i provođenje zaštite na radu, pod pojmom iste lokacije smatra se poslovanje na istoj adresi ili poslovanje u istoj građevini odnosno u više različitih građevina (može značiti različite kućne brojeve) koje se nalaze u ograđenom prostoru (isti poslovni krug).

Osoba koju je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu (stručnjak zaštite na radu I. stupnja, stručnjak zaštite na radu II. stupnja, ovlaštenik odnosno poslodavac), radi provedbe stalnog stručnog usavršavanja, obavještavanja i razmjene informacija u području zaštite na radu, upisuje se u Informacijski sustav zaštite na radu prema Uputama za pristup elektroničkoj usluzi koje se objavljuju na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za rad.

Informacijski sustav zaštite na radu sadrži podatke o ovlaštenim osobama za obavljanje poslova zaštite na radu i njihovom obavljanju poslova zaštite na radu za poslodavce, različite podatke koje svi poslodavci prema Zakonu o zaštiti na radu i drugim važećim propisima imaju obvezu redovno dostavljati Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava putem navedenog Informacijskog sustava.

Informacijski sustav zaštite na radu (IS ZNR) je web aplikacija kojoj se pristupa putem jedinstvenog internetskog portala: https://isznr.mrms.hr/.

Podaci iz informacijskog sustava zaštite na radu koristit će se za stručni nadzor i reviziju poslovanja ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu u odnosu na dobivena ovlaštenja, praćenje stanja zaštite na radu, izradu stručnih mišljenja iz zaštite na radu za različite subjekte, provođenje statističkih istraživanja iz zaštite na radu, izrađivanje programa, vodiča, metoda i modela zaštite na radu, utvrđivanje kriterija i postupaka u vezi s organizacijom rada, pružanje pomoći udruženjima poslodavaca, sindikatima, ovlaštenim osobama za poslove zaštite na radu te tijelima uprave, provođenje akcija s pojedinih područja zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu te za unapređivanje ukupnog stanja zaštite na radu.

Poslovi s malim rizicima su administrativni, uredski i slični poslovi čiji je popis objavljen u prilogu II. Pravilnika.    Poslovi s velikim rizicima su poslovi koji su kao takvi utvrđeni procjenom rizika. Također, poslovi s velikim rizicima utvrđeni su i posebnim propisom o poslovima s posebnim uvjetima rada.

Pravilnikom o izradi procjene rizika propisani su uvjeti, način i metoda izrade procjene rizika, obvezni sadržaji obuhvaćeni procjenom i podaci na kojima se procjena rizika temelji te klasifikacija opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom.

Alan Vajda, mag. iur.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2020

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite