Nove upute su donesene zbog skorog početka nove školske, odnosno nove pedagoške godine. Školska godina treba početi 7. rujna 2020., a pedagoška službeno 1. rujna 2020. godine. Prema uputama svaka ustanova, ukoliko ima uvjete za to, dužna je provoditi sve preporuke, a ukoliko nema uvjeta, dužna ih je prilagoditi uvjetima rada u ustanovi.
1. TEMELJNE ODREDBE
1.1. FIZIČKO UDALJAVANJE
U ovim uputama u odnosu na prošle upute i dalje je ostala preporuka koja se odnosi na fizičko udaljavanje, samo što se sad umjesto striktnih 2 metra preporuča održavati koliko je moguće socijalno distanciranje (fizički razmak) uz pojačanu osobnu higijenu djece. Također se navodi da će u praksi biti određenih odstupanja u provedbi uputa uslijed specifičnosti i potreba pojedinih odgojno-obrazovnih procesa u predškolskim ustanovama, njege djeteta, te razvojnih značajki pojedinih dobi kao što su:
- istraživanje prostora i predmeta koji okružuju dijete (u određenoj dobi stavljanje u usta ruku i predmeta),
- znatiželja u odnosu na druge osobe/drugu djecu,
- motorička nespretnost i nedoraslost,
- potreba za kretanjem.
1.2. HIGIJENA RUKU
Preporuča se i dalje redovito pranje ruku tekućom vodom i sapunom. Naglašava se važnost uvođenja rutine pranja ruku prije ulaska u svoju odgojno-obrazovnu skupinu, prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon dolaska izvana, nakon čišćenja nosa i kada ruke izgledaju prljavo. Preporuča se da dezinficijense ne koriste djeca rane i predškolske dobi, već se treba koristiti sapun i voda, te brisati ruke papirnatim ručnikom za jednokratnu uporabu.
Dezinfekcijska sredstva namijenjena su za dezinfekciju ruku zaposlenika predškolske ustanove i na ulazu osoba koji dolaze u predškolsku ustanovu.
1.3. ORGANIZACIJA RADA S DJECOM
Prema preporukama u odgojno-obrazovni rad neophodno je uključiti svu djecu. Odgojno–obrazovne skupine treba prema mogućnostima organizirati sa što manjim brojem djece. Svaka odgojno-obrazovna skupina treba boraviti u jednoj prostoriji. Kod većih odgojno-obrazovnih skupina treba razmotriti mogućnost organiziranja rada u odgovarajućoj prostoriji veće površine. U slučaju potrebe povećanja broja odgojno-obrazovnih skupina u vrtiću, ravnatelj je dužan obratiti se osnivaču radi pronalaženja odgovarajućega prostora te u skladu s propisima od nadležnog ministarstva zatražiti odobrenje za rad u promijenjenim uvjetima.
I dalje se preporuča koliko je moguće smanjivanje fizičkog kontakta djece iz jedne odgojno - obrazovne skupine s drugom djecom, roditeljima / starateljima druge djece i drugim djelatnicima ustanove prilikom ulaska i izlaska iz ustanove, tijekom boravka u ustanovi, te kod putovanja u ustanovu.
Vezano za zajedničke prostorije preporučuje se prolazak kroz njih skratiti na minimum, da u vremenu prolaska djece i odgojitelja iz jedne odgojno-obrazovne skupine tim prostorijama druge skupine ne prolaze, da djeca prilikom prolaska nepotrebno ne dodiruju površine ili predmete, da djeca prolaze po najkraćoj mogućoj unaprijed utvrđenoj/označenoj ruti kretanja (primjerice od ulaza do sobe, pri čemu je potrebno unaprijed utvrditi/označiti rutu kretanja).
Nadalje, preporuča se provoditi s djecom što je više vremena na otvorenom. Krevetiće za dnevni odmor djece i stolove za jelo treba razmaknuti tako da djeca sjede na što većoj udaljenosti u prostoriji (približno 1,5m, a po mogućnosti 2m ako je moguće) jer svako smanjenje razmaka povećava razinu transmisije bolesti u populaciji.
1.4. ORGANIZACIJA PROSTORA
Prostorije u kojoj borave odgojno-obrazovne skupine trebaju biti što veće površine i visine, prozračne i osunčane s odgovarajućim izvorom dnevnog svjetla. Prostorije trebaju biti vratima odvojene od prostorija u kojima borave druge skupine i moraju se moći dobro provjetravati vanjskim zrakom.
Treba izbjegavati ulazak drugih osoba u prostoriju sve dok djeca borave u njoj (primjerice zbog čišćenja, popravka ili donošenja hrane).
Prehranu u prostorijama potrebno je organizirati na način da se hrana unaprijed podijeli u porcije ili kao pakirane obroke. Iznimno je moguće prehranu organizirati i u blagovaonici uz naznaku da razmak između djece treba biti dva metra ili najveći moguće s obzirom na broj djece i veličinu blagovaonice. Moguće je također postavljanje pregrade na stolovima između djece kako bi se kontakt ograničio.
Nadalje, korištenje toaleta treba organizirati na način da se jasno odredi i na vratima naznači maksimalan broj korisnika, označi mjesto za red (po mogućnosti vani), put kretanja i dostupne umivaonike (poštujući fizički razmak). Važno je da se pojedino dijete drži na udaljenosti od druge djece (primjerice, ako je toalet manje površine dijete može pričekati izvan toaleta da drugo dijete izađe).
1.5. DJELATNICI S KRONIČNIM BOLESTIMA
Djelatnicima s kroničnim bolestima koji potencijalno predstavljaju veći rizik za razvoj težih oblika bolesti COVID - 19 (djelatnici s respiratornim, kardiovaskularnim, malignim bolestima, dijabetesom, imunodeficijencijama) preporuča se nošenje maske. S obzirom da se rizik od zaraze u dječjem vrtiću za odgojitelje nije do sada pokazao većim od rizika od zaraze na bilo kojem drugom radnom mjestu ili u zajednici, zaključeno je da samo izrazito osjetljive osobe ne smiju raditi u dječjem vrtiću, dok osobe s težim kroničnim bolestima mogu raditi u dječjem vrtiću jednako kao i radnici na drugim radnim mjestima. Za svaku izrazito osjetljivu osobu (djelatnik i dijete) ili osobu koja dijeli kućanstvo s izrazito osjetljivom osobom, prema preporukama potrebno je pojedinačno razmotriti situaciju uzimajući u obzir aktualnu epidemiološku situaciju. Odluku o tome donosi liječnik primarne zdravstvene zaštite kao i odluku o eventualnim drugim posebnim mjerama zaštite poput nošenja maske i sl. (pedijatar, liječnik obiteljske medicine). U kućanstvu u odnosu na osjetljivog člana preporučuje se izbjegavati bliski kontakt, nošenje maske i provođenje drugih preventivnih mjera.
2. ULAZAK I IZLAZAK IZ VRTIĆA
Ustanova je dužna voditi evidenciju ulaska i izlaska bilo da je riječ o ovlaštenom ili neovlaštenom osoblju. Ovlašteno osoblje podrazumijeva djecu, osoblje, pomoćno i administrativno osoblje, ostalo osoblje kojem je odobren ulazak, a neovlaštenim osobljem se smatraju roditelji skrbnici, neupisana braća i sestre djece, te drugo osoblje koje nije nužno za rad ustanove. Evidencija ulazaka i izlazaka iz predškolske ustanove mora se voditi na adekvatan način. Ovlaštena osoba ulazi u ustanovu na način da mora održavati razmak od najmanje 1,5 m u odnosu na sve druge osobe i dezinficira ruke na ulazu, te izbjegava zadržavanje i grupiranje. Protokol ulaska i izlaska u predškolsku ustanovu trebala bi izraditi svaka pojedina ustanova.
I dalje su zabranjeni svi posjeti vrtićima (primjerice kazališne predstave i sl.). Neophodno je osigurati dolazak što manjeg broja osoba u vrtić kako bi se ograničio kontakt.
Roditelj ili druga osoba koja dovodi i odvodi dijete u vrtić može ući u objekt do garderobe pred prostorijom u kojoj dijete boravi. Roditelj ili druga osoba u pratnji djeteta ulazi u vrtić na način da održava razmak od najmanje 1,5 m, a po mogućnosti 2 m u odnosu na sve druge osobe, te dezinficira ruke na ulazu i izbjegava zadržavanje i grupiranje u ustanovi. Malo duže zadržavanje do 15 minuta moguće je samo kod prilagodbe djeteta na novu sredinu na početku uključivanja u ustanovu. Međusobni razmak ne trebaju držati osobe iz istog kućanstva. U pratnji djeteta uvijek mora biti samo jedna odrasla osoba. Roditelj ili druga osoba u pratnji djeteta obavezni su u ustanovi nositi masku bez koje ne mogu ući u ustanovu. Ukoliko osoba u pratnji djeteta nema masku, dijete preuzima na ulazu u predškolsku ustanovu djelatnik ustanove.
Dijete po dolasku u vrtić ulazi tako da odlazi do garderobe, obuva papuče, skida jaknu, te pere ruke sapunom i vodom prije ulaska u odgojno – obrazovnu skupinu.
3. ORGANIZACIJA RADA PREDŠKOLSKIH USTANOVA
3.1. ULAZAK I DOSTAVA U PREDŠKOLSKU USTANOVU
Ulazna vrata vrtića moraju biti zaključana i otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom tijekom radnog vremena i dežurstva.
Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici ustanove na vanjskim vratima, a ulaz je dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama čije usluge su neophodne (što uključuje dosljednu provedbu preventivnih i protuepidemijskih mjera poput provjere vode za ljudsku potrošnju, zdravstvene ispravnosti hrane i sl.). Svaka osoba koja ulazi mora obvezno izvršiti dezinfekciju ruku i po potrebi nositi zaštitnu masku i zamjensku obuću ili jednokratne nazuvke.
3.2. ODRŽAVANJE, ČIŠĆENJE I PROVJETRAVANJE PROSTORIJA
Preporuča se da spremačica iz jutarnje smjene prva ulazi u vrtić, a da zadnja osoba koja izlazi iz vrtića bude također spremačica iz poslijepodnevne smjene koja će dezinficirati sve korištene površine. Ako se na kraju dana koriste uređaji za dezinfekciju zamagljivanjem koju provodi ovlaštena stručna ekipa, predškolsku ustanovu zadnji napušta djelatnik koji je određen za davanje pristupa stručnoj ekipi.
Prostorije se trebaju obvezno provjetravati više puta dnevno, prije dolaska i nakon odlaska djece, i to u trajanju od najmanje pola sata. Ako je moguće poželjno je držati prozor otvoren cijeli dan.
Dodirne površine kao što su kvake, ručke na prozorima, radne površine, tipkovnice, konzole, slavine u toaletima i kuhinjama, tipke vodokotlića, daljinski upravljači, prekidači za struju, zvona na vratima, ploče dizala te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba, neophodno je dezinficirati čišćenjem više puta dnevno (na početku i na kraju rada, te najmanje jednom tijekom smjene).
3.3. ZAŠTITNA SREDSTVA
Ukoliko radnici koriste posebnu radnu obuću treba im se kod ulaza u ustanovu osigurati zaseban prostor za obuvanje radne obuće. Posebna radna obuća nije obvezna.
Djeca rane i predškolske dobi ne nose zaštitne maske.
Maske su obavezne u sljedećim situacijama:
Rukavice nose ona zanimanja u kojima su se iste nosile i prije epidemije (kao higijenski standard).
3.4. MJERENJE TEMPERATURE, PRAĆENJE POJAVE SIMPTOMA I SUMNJA NA COVID – 19
Znakovi koji upućuju na moguću zarazu COVID-19:
3.4.1. UPUTA ZA ZAPOSLENIKE
Svaki dan prije dolaska na posao svi radnici su obvezni mjeriti tjelesnu temperaturu, te u slučaju povećane tjelesne temperature ne doći na posao. U tom slučaju javljaju se telefonom ravnatelju i izabranom liječniku obiteljske medicine. Također svi radnici bi trebali voditi evidenciju o vrijednostima izmjerene tjelesne temperature i eventualnom postojanju respiratornih simptoma.
Prema uputama radnik s povišenom tjelesnom temperaturom, respiratornim simptomima i drugim simptomima zarazne bolesti ne smije raditi, brinuti se o djeci, niti dolaziti u prostor poslodavca, odnosno ustanove. Radnici s povišenom tjelesnom temperaturom i/ili respiratornim simptomima odmah moraju napustiti svoje radno mjesto, a ravnatelj treba imati unaprijed organiziranu zamjenu za takav slučaj.
3.4.2. UPUTA ZA DJECU
Roditelji djece dužni su izmjeriti tjelesnu temperaturu djetetu svaki dan prije dolaska u predškolsku ustanovu. Ukoliko roditelj utvrdi da dijete ima povišenu temperaturu ne smije ga voditi u vrtić, već o svemu obavještava ravnatelja ustanove i izabranog pedijatra / liječnika obiteljske medicine radi odluke o testiranju i liječenju djeteta. Preporuka je također da se djeci svaki dan prije odlaska u ustanovu u bilježnicu upiše vrijednost izmjerene temperature i bilježnicu donosi sa sobom u ustanovu i pokazuje odgojitelju.
Djecu treba učiti i podsjećati da ne dodiruju usta, nos, oči i lice te da ne stavljaju ruke i predmete u usta, sve u skladu s njihovom razvojnom dobi. Također ih treba poticati da kada kašlju i kišu prekriju usta i nos laktom ili papirnatom maramicom koju poslije trebaju baciti u koš za otpad s poklopcem te oprati ruke. Pri kašljanju i kihanju trebaju okrenuti lice od drugih osoba te izbjegavati dodirivanje lica, usta i očiju. Treba izbjegavati dijeljenje čaša, šalica, posuđa i pribora za jelo s drugim osobama. Opremu glatkih, tvrdih površina koja se lako opere deterdžentom i vodom, potrebno je redovito oprati te kada je moguće izložiti da se osuši na suncu. Didaktičku opremu i igračke koju je nemoguće oprati, a lako je zamijeniti (uzimajući u obzir cijenu, dostupnost i sl.), predlaže se povremeno zamijeniti novom.
Treba poticati fizičku aktivnost djece što je više moguće na otvorenom. Vanjski prostor bi trebao biti podijeljen kako djeca iz različitih odgojno-obrazovnih skupina ne bi dolazila u kontakt.
3.4.3. POSTUPANJE U SLUČAJU SUMNJE NA COVID-19
Ako se za vrijeme boravka djeteta u predškolskoj ustanovi pojavi sumnja na povišenu tjelesnu temperaturu te pojave akutni simptomi koji upućuju na zaraznu bolest (npr. kašalj, poteškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa, proljev, povraćanje) neophodno je djetetu u dječjem vrtiću odmah izmjeriti tjelesnu temperaturu. Ako djeca razviju simptome COVID-19 tijekom boravka u ustanovi, odgojitelji odmah trebaju obavijestiti roditelja / staratelja djeteta da u najkraćem roku dođu po dijete.
Ravnatelj je dužan odmah javiti nadležnom epidemiologu svako grupiranje osoba sa sumnjom na COVID-19 (dva i više djelatnika i/ili djece sa sumnjom iz iste sobe/hodnika i sl.) kao što se to radi i u slučaju drugih zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju u Republici Hrvatskoj, a prema Listi zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku. Također ravnatelj je dužan odmah prijaviti nadležnom epidemiologu svaku pojedinačnu potvrđenu infekciju COVID-19 koju djelatnik, odnosno roditelj imaju, a prijavili su ravnatelju ustanove.
Kod pojedinačnog slučaja pojave simptoma koji mogu upućivati na zarazu COVID-19, odgojno-obrazovna skupina u pravilu nastavlja dalje s odgojno-obrazovnim radom, dok se kod grupiranja osoba sa znakovima bolesti postupa sukladno mišljenju liječnika.
Kada se kod djeteta ili djelatnika utvrdi zaraza COVID-19, postupa se sukladno odluci nadležnog epidemiologa što, između ostalog, znači da se za sve osobe kod kojih se utvrdi da su bile u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom u vrijeme kada je osoba mogla biti zarazna, izriče mjera aktivnoga zdravstvenog nadzora u samoizolaciji.
4. DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Navedene upute primjenjuju se i za djecu s teškoćama u razvoju u primjerenom programu odgoja i obrazovanja neovisno o dobi djeteta. Prema uputama predviđen je nastavak rehabilitacijskih i drugih terapijskih postupaka i usluga iz sustava socijalne skrbi sukladno odgovarajućim preporukama. Rehabilitacijski programi koje provode stručni suradnici u dječjim vrtićima i školama mogu se provoditi individualno u radnim prostorima stručnih suradnika uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.
5. ZAVRŠNE PREPORUKE
Ukoliko se neće moći organizirati posao u predškolskoj ustanovi zbog većeg broja zaposlenika koji su u samoizolaciji, stožeri civilne zaštite (državni i lokalni) u koordinaciji s osnivačima mogu preraspodijeliti zaposlenike iz drugih odgojno-obrazovnih ustanova, kako bi se osigurala kontinuirana skrb za djecu. Važno je osigurati kontinuiranu nužna suradnja s osnivačem.
Radi što lakše realizacije navedenih uputa ravnatelj može zadužiti za provedbu uputa zdravstvenu voditeljicu – medicinsku sestru ili stručnog suradnika ustanove. Svaki zadatak ravnatelj treba dodijeliti jednoj odgovornoj osobi koja o navedenom vodi dnevnu pisanu evidenciju kada je to moguće.
Ove će se upute prilagođavati aktualnoj epidemiološkoj situaciji kao i svim novim preporukama relevantnih institucija posebno Svjetske zdravstvene organizacije. Ove preporuke ne isključuju provođenje drugih preporuka sukladno aktualnoj i promijenjenoj epidemiološkoj situaciji.
Slaven Vukašinec, dipl.iur
