U središtu

Što ljudska prava znače europskim građanima – rezultati istraživanja Agencije EU za temeljna prava (Opća i hrvatska perspektiva)

10.09.2020 Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA)1 izdala je krajem lipnja ove godine pregled (izvješće) pod naslovom Što temeljna prava znače ljudima u EU?2 U ovom dokumentu obrađeni su podaci prikupljeni od siječnja do listopada 2019. u (tada) 28 država članica Unije, te u Sjevernoj Makedoniji, anketiranjem približno 35.000 ispitanika.3 Posrijedi je prvo izvješće Agencije vezano uz ovo istraživanje. Odnosi na dio pitanja obuhvaćenih istraživanjem, dok je objava ostalih rezultata najavljena za period do kraja 2020. i za 2021. godinu. Ujedno, riječ je o prvom pregledu ove vrste objavljenom od strane FRA.4

Izvješće obuhvaća sljedeća područja:

1. što ljudi smatraju i znaju o ljudskim pravima (stajališta o ljudskim pravima i svijest o glavnim instrumentima u ovoj oblasti);

2. pogledi na funkcioniranje demokratskog društva i političku participaciju (demokratski procesi, mare li političari za „ljude poput mene“, zabrinutost zbog političkog zastrašivanja, neovisnost sudstva);

3. pristup informacijama i informacije o pravima – uloga i postupanje javnih službi, uključujući korupciju.5

U nastavku ovog teksta sažeto iznosimo glavne objedinjene („horizontalne“) zaključke istraživanja, a potom i bitne pokazatelje registrirane u dijelu istraživanja provedenom u Republici Hrvatskoj. Potonji prikaz obuhvaća i komparaciju s ukupnim rezultatima, pa djelomice daje i uvid širi od isključivo hrvatskih pokazatelja.

Opći zaključci

Čak 88% ispitanika smatra da su ljudska prava važna za ostvarivanje pravičnijeg društva, a 64% se ne slaže s tvrdnjom da su ljudska prava nevažna u svakodnevnom životu. Istodobno, 68% ispitanika je mišljenja da postoje oni koji nepravično zlorabe ljudska prava, pri čemu se trećina slaže s tvrdnjom da koristi od ljudskih prava imaju samo oni koji ih ne zaslužuju, poput kriminalaca i terorista.

Najveće strukturalne razlike u stajalištima utvrđene su po prihodovnome i obrazovnom kriteriju, nešto manje po dobnome. Europski građani nepovoljnijega materijalnog položaja i oni s nižim stupnjem obrazovanja u manjoj mjeri osjećaju da imaju koristi od ljudskih prava, dok najmlađa skupina ispitanika (16-29 godina) pridaje manju važnost aspektima demokracije obuhvaćenima istraživanjem u odnosu na starije ispitanike. Žene su donekle kritičnije u pogledu tvrdnje da svi u konkretnoj državi uživaju jednaka temeljna prava u odnosu na muškarce.

Jedanaest je članica Unija u kojima je većina ispitanih ocijenila da kršenja ljudskih prava nisu stvaran problem u njihovoj zemlji, već da do toga dolazi drugdje.6

Između šest raščlanjenih aspekata funkcioniranja demokratskog društva i političke participacije, najznačajnijima su ocijenjeni slobodni i pošteni izbori (86% potpore tvrdnji da je riječ o važnom aspektu), medijsko izvješćivanje slobodno od utjecaja vlasti (75%), dok je s po 66% ocijenjena važnost zaštita prava manjinskih skupina i sloboda oporbenih stranaka da kritiziraju vlast. Slijede mogućnost konačne odluke o važnim političkim pitanjima putem referenduma (63%) i diskutiranje političkih pitanja između birača prije odluke o glasovanju (60%).

Temeljni hrvatski pokazatelji

Slijedi tablični prikaz glavnih rezultata istraživanja provedenog među hrvatskim ispitanicima, te njihova odnosa s ostalim članicama EU i prosjeka na razini Unije (EU-27). Podaci o postocima odnose se na stupanj slaganja s konkretnom tvrdnjom. Tvrdnja se odnosi na situaciju u državi u kojoj ispitanik živi.

Pozicija unutar EU-27 označava rang slaganja s odnosnom tvrdnjom na ljestvici država članica (od 1. – najveći stupanj slaganja, do 27. – najmanje slaganje). Dio tvrdnji nije formuliran afirmativno, nego veći stupanj slaganja znači nepovoljniji rezultat, što je pojašnjeno u bilješkama uz takve tvrdnje.

Tvrdnja

Pozicija unutar EU-27

Stupanj slaganja s tvrdnjom (%)

RH

EU-27

Svatko uživa jednaka temeljna ljudska prava.

26.

23

52

Kršenja ljudskih prava problem su u nekim zemljama, ali nisu stvaran problem u ovoj zemlji.

24.

31

48

Od ljudskih prava koristi imaju samo oni koji ih ne zaslužuju, poput kriminalaca i terorista.

4.

47

33

Važnost zaštite prava manjinskih skupina za demokraciju.

13.

68

66

Glavne (srednjestrujaške) političke stranke ne mare za ljude poput mene.

1.

81

60

Dojam o (ne)mogućnosti da nevladine organizacije i udruge djeluju slobodno od zastrašivanja od strane vlasti.7

2.

31

21

Bojazan od političkog zastrašivanja od strane političkih stranaka ili organizacija za vrijeme izbornih kampanja.8

17.

21

28

Dojam o (ne)mogućnosti sudaca da svoj posao obavljaju slobodno od utjecaja vlasti.9

1.

47

27

Pripadnost vladajućoj političkoj stranci utječe na zapošljavanje ili promicanje.

1.

92

63

Javne vlasti i lokalna uprava osiguravaju jednostavne načine podnošenja formalnih pritužbi.

26.

27

44

Prihvatljivost davanja dara ili usluge dužnosniku ili službeniku od kojega se traži da nešto hitno poduzme.

3.

53

35

U odnosu na ostale članice, hrvatski rezultati u najvećoj mjeri negativno odudaraju u pogledu slaganja s tvrdnjom o utjecaju veze s vladajućom strankom na zapošljavanje ili promicanje.10 Ova razina uvjerenosti u široko rasprostranjeni politički klijentelizam vrlo vjerojatno u određenoj mjeri utječe i na izrazito nepovoljnu poziciju Republike Hrvatske po ostalim kriterijima što se odnose na nedopušteni politički utjecaj (poput dojma o utjecaju vlasti na sudstvo i na nevladin sektor), uz prateće nepovjerenje u posvećenost političkog mainstreama rješavanju problema „običnih ljudi“.

Čak i kada je riječ o dojmovima koji ne moraju u cijelosti odgovarati stvarnom stanju, upozoravajuće je već i sâmo postojanje tako čvrsto ukorijenjenih stajališta o utjecaju društvenom političkih struktura koji bitno nadilazi demokratski prihvatljive okvire.

Zanimljivo je i da rezultati hrvatskog dijela istraživanja istodobno pokazuju, s jedne strane, natprosječno izražena stajališta o nedovoljnom ostvarivanju temeljnih prava i o nejednakosti u njihovu ostvarivanju, te, u s druge strane, ona da korist od ljudskih prava imaju prije svega oni koji ih ne zaslužuju.

Zaključak

Politički trendovi u članicama Europske unije u posljednjih desetak godina pokazuju pad povjerenja u tradicionalne oblike političkog djelovanja i u sukladnost tog djelovanja stvarnim potrebama ljudi. Jedna od pratećih pojava je i relativiziranje nekih temeljnih pravno-političkih postulata koji su dotad smatrani neupitnima, poput sustava ljudskih prava. Ovaj sustav obuhvaća niz sastavnica, dio kojih je obuhvaćen istraživanjem što ga je provela FRA.

Rezultati ovog istraživanja, primarno usmjerenog na utvrđivanje što građani razumijevaju i znaju o ljudskim pravima i kakva su im s time povezana praktična iskustva, pokazuju potrebu da se Unija i njezine članice (ponovno) u većoj mjeri posvete oživotvorenju temeljnih prava. Ova prava u praksi nisu ni samorazumljiva, ni suštinski nepotrebna. U tom pogledu društvena situacija nije ireverzibilna.

Istovremeno, sve donositelje i primjenjivače političkih odluka i pravnih normi, sve političke, sudske i upravne praktičare, snažno podsjeća na to koliko je važno koncepciju temeljnih prava, njihove praktične implikacije i značaj povjerenja građana u njihovo ostvarivanje imati u vidu prilikom svakodnevnog djelovanja spomenutih aktera, naoko dalekoga i nepovezanog s ljudskim pravima.

doc. dr. sc. Alen Rajko



^ 1 Osnovni podaci o djelovanju Agencije dostupni su na njezinoj internetskoj stranici (poveznica: https://fra.europa.eu/hr ).

^ 2 Verzija na engleskom jeziku (What do fundamental rights mean for people in the EU?) dostupna je na poveznici: https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2020-fundamental-rights-survey-human-rights_en.pdf

^ 3 U Republici Hrvatskoj istraživanje je provedeno osobnim anketiranjem 1.019 ispitanika u razdoblju od 18. ožujka do 4. srpnja 2019. godine.

^ 4 Pregled sadržava i podatke o analiziranim socio-demografskim obilježjima (dob, spol, ograničenja vezana uz zdravstveno stanje i invaliditet, obrazovanje,radni status, materijalni položaj, glavni izvori prihoda, vrsta naselja prebivanja), primijenjenoj metodologiji i dr.

^ 5 „Jesu li ljudska prava važna u našim europskim društvima? Deseljeće unatrag, takvo bi pitanje bilo gotovo nezamislivo. Ali širom EU i izvan nje, sustavi ljudskih prava su od tada pod stalnom prijetnjom - odbačeni kao politička korektnost koja je otišla predaleko, kao služenje samo eliti i kao nepogodne prepreke brzom djelovanju.“ – iz uvodne riječi direktora FRA.

Izvješće koristi termine „temeljna prava“ i „ljudska prava“ kao istoznačnice. Među ciljevima izvješća jest i da posluži na dokazima utemeljenom formuliranju javnih politika.

Istraživanje je provedeno prije pandemije bolesti COVID-19, ali je sastavljanje izvješća koincidiralo s pojavom pandemije. Stoga je u zaključnim napomenama izvješća naglašen i odnos između s time povezanih mjera i povjerenja građana u javne vlasti. 

^ 6 To su sljedeće članice, poredane prema stupnju slaganja s ovom tvrdnjom: Danska, Luksemburg, Austrija, Švedska, Poljska, Estonija, Slovačka, Francuska, Njemačka, Finska i Češka.

^ 7 Ovdje je prvoponuđeni odgovor „nikad ili rijetko“ u pogledu mogućnosti slobodnog djelovanja, pa viša pozicija na ljestvici označava dojam o manjoj mogućnosti slobodnog djelovanja ovih aktera.

^ 8 Postoci izneseni u rezultatima ovog kriterija čine zbroj odgovora „jaki strah“ i „srednji strah“.

^ 9 Ovdje je prvoponuđeni odgovor „nikad ili rijetko“ u pogledu mogućnosti rada sudaca bez uplitanja vlasti, pa viša pozicija na ljestvici označava dojam o manjoj mogućnosti slobodnog djelovanja sudaca, neovisno o političkim utjecajima.

^ 10 Navedeno je, u biti, potrebno promatrati kao stranku vladajuću na teritorijalnoj razini konkretnog odlučivanja.