Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju jedno je od prava roditelja korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koje propisuje Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17., 37/20.).
Navedeno pravo može ostvariti zaposleni roditelj djeteta s težom smetnjom u razvoju, pod uvjetom da su oba roditelja zaposlena i da niti jednom od roditelja nije priznat status roditelja njegovatelja za to dijete. Ukoliko je jednom od roditelja priznat status roditelja njegovatelja za drugo dijete, a na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, je utvrđeno da nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja, odnosno teže psihičke bolesti, može se drugom roditelju priznati pravo na rad s polovicom punog radnog vremena.
Pravo na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života, odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena i nakon navršene osme godine života djeteta, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, može koristiti samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda.
Roditelj koji je ostvario pravo na korištenje rada na pola radnog vremena radi njege djeteta može to svoje pravo prenijeti na drugog roditelja. Prilikom ostvarivanja prava na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta, s danom korištenja prava, sva neiskorištena prava na roditeljski dopust za dijete stavljaju se u mirovanje.
Pravilnikom o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta („Narodne novine“, br. 18/09.) propisuju se uvjeti i postupak stjecanja prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, na dopust ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, te način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja tih prava. Zaposlenim osobama u skladu sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama smatraju se one osobe koje imaju priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja odnosno osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja.
Samozaposlenim osobama smatraju se osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost, koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, a nisu osigurane po osnovi rada kao i službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada.
Honorarni rad osoba koje rade s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta
Može li radnik koji koristiti pravo rada s polovicom radnog vremena radi pojačane njege djeteta biti honorarno zaposlen, odnosno angažiran privremeno kod drugog poslodavca.
Prvenstveno se mora istaknuti kako se rad s polovicom radnog vremena omogućuje onom radniku koji je zaposlen na puno radno vrijeme uz ispunjenje uvjeta koji su navedeni u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama kao i u Pravilniku o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta. Može se pretpostaviti da se kod honorarnog rada radi o izvršenju određenog dijela na temelju ugovora o djelu, a koje se treba izvršiti za vrijeme korištenja navedenog prava.
Kod ugovora o djelu izvođač određenog djela radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela, posao obavlja u prostoru kojeg sam odredi i u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego prema svojoj vlastitoj organizaciji. S obzirom na to da niti jednim propisom kojim se uređuje pravo zaposlenog roditelja na rad s polovicom punog radnog vremena nije navedena zabrana obavljanja honorarnog rada, odnosno sklapanja ugovora o djelu, smatram da se ovdje sam radnik odnosno roditelj treba voditi svojim osobnim i moralnim načelima u kojima samostalno treba odlučiti može li izvršiti ugovoreno djelo na način da svome djetetu, kojemu je potrebna dodatna njega, njegu ne uskrati odnosno da ju može pružati na adekvatan način bez obzira na preuzimanje obveza honorarnog posla, odnosno sklopljenog ugovora o djelu. Prvenstveno treba uvažiti potrebe djeteta i u određenoj situaciji odvagnuti može li se obveza preuzeti ili ne.
Ukoliko se ne radi o honorarnom poslu već o dopunskom radu u skladu s člankom 61. stavkom 3. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14., 12/17., 98/19.) smatram da poslodavac odnosno školska ustanova kod koje je zaposlen radnik koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ima apsolutno pravo tom radniku uskratiti suglasnost za dopunski rad kod drugog poslodavca.
Prekovremeni rad osoba koje rade s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta
Aktualno je pitanje, kod određivanja prekovremenog rada u školama, odnosno zamjene odsutnog učitelja, kada je takvu zamjenu potrebno hitno odrediti kako neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima ne bi trpio, može li se takav prekovremeni rad odrediti radniku, odnosno učitelju koji radi s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta.
Prvenstveno treba naglasiti da se ovdje radi o određivanju prekovremenog rada nalogom ravnatelja škole u skladu s člankom 23. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i člankom 35. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Ovdje se radi o onim slučajevima kada postoji hitna potreba za određivanje prekovremenog rada učitelju, kao zamjena za odsutnog učitelja, ukoliko nije moguće odmah zaposliti zamjenu za odsutnog učitelja, a sve kako neposredno-odgojno obrazovni rad s učenicima ne bi trpio, odnosno kako bi netko učenicima na satu zamijenio odsutnog učitelja.
Prekovremeni rad, kao što je rečeno, uređen je člankom 23. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama („Narodne novine“, br. 51/18., 122/19.), člankom 35. Kolektivnog ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama („Narodne novine“, br. 51/18., 122/19.) i člankom 65. Zakona o radu, koji određuju isključivo koliko sati smije trajati prekovremeni rad. Također je Zakonom o radu propisano i kome se ne može odrediti prekovremeni rad. Apsolutna zabrana određivanja prekovremenog rada postoji u odnosu na radnike mlađe od 18 godina, radnike koji rade na opasnim i po zdravlje štetnim poslovima na kojima ih nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, čak ni uz primjenu mjera zaštite na radu.
Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik koji radi dopunski rad u skladu s člankom 61. stavkom 3. i člankom 62. stavkom 3. može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Radnik odnosno učitelj koji se koristi pravom na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, svoje pravo na takav rad ostvaruje na temelju posebnog propisa iz razloga što je djetetu, prema nalazu i ocjeni nadležnog tijela, zbog njegovog zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega. Roditelju koji je korisnik navedenog prava omogućava se da djetetu pruži upravo potrebnu pojačanu brigu i njegu.
Uz sve navedeno i prema mišljenju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike od 18.10.2019. koje je objavljeno na njihovoj web stranici, radniku, odnosno u konkretnom slučaju učitelju ili nastavniku koji radi s polovicom punog radnog vremena radi zaštite i brige o djetetu, Škola odnosno ravnatelj ne bi mogao naložiti prekovremeni rad. Ova kategorija radnika nije posebno navedena u članku 65. Zakona o radu s obzirom na to da se radi o pravu koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa odnosno na temelju Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Sandra Tomić Ilić, dipl. iur.
