Tim konačnim prijedlogom zakona hrvatsko zakonodavstvo usklađuje se s direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenim minimalnim plaćama u EU. Adekvatnim iznosom minimalne plaće koja se smatra primjerenom smatrao bi se iznos od najmanje 50 posto bruto prosječne plaće odnosno 60 posto bruto medijalne plaće u državi članici.
U Vladinom dokumentu navodi se da na tu Direktivu hrvatsko zakonodavstvo već u značajnoj mjeri sadrži odgovarajuća rješenja te je u tom smislu već u visokom stupnju usklađeno s njezinim zahtjevima. Tako, minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđena je u bruto iznosu od 840 eura.
U odnosu na 2016., kada je ista iznosila 414 eura, to je povećanje bruto plaće za 103 posto. Time udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2023. iznosi 54,12 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2023. 63,40 posto.
Zastupnici će raspraviti i konačni prijedlog izmjena Zakona o tržištu rada kojima se naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže s 30 na 35 posto osnovice, za mlade se smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu kako bi ostvarili naknadu, a dodatno se uređuju i radna prava učenika.
Također, raspraviti će konačni prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem Popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.
Pred zastupnicima će se naći i prijedlog Deklaracije o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi - koje su predlagatelji klubovi HDZ-a i vladajuće većine, a koja predstavlja sveobuhvatni dokument koji će poslužiti kao temelj za daljnje razvojne inicijative i reforme u cilju osiguravanja da starije osobe u Republici Hrvatske žive u okruženju koje poštuje njihovo dostojanstvo, prava i potrebe pružajući im podršku koja im je potrebna za kvalitetan i ispunjen život u trećoj životnoj dobi.
