„Budući da je prema odredbama ZV-a i to čl. 152. do čl. 154., kojima je uređeno građenje na tuđem zemljištu, jedini slučaj kada graditelj stječe pravo vlasništvazemljišta na kojem je izgrađena zgrada upravo slučaj iz čl. 153. ZV-a, a u svim drugim slučajevima zgrada pripada vlasniku zemljišta kako ... zbog čega nije osnovan prvi dio njegovog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na vlasništvo zgrade i formiranje građevinske čestice te upis tužiteljevog vlasništva u zemljišnu knjigu, a nije osnovan niti dio tužbenog zahtjeva kojim je tužitelj tražio od tuženika da predmetni gospodarski objekt priključi na
„Ovi se prigovori žalitelja ne mogu uvažiti jer je citiranom odredbom članka 173. Zakona o prostornom uređenju izričito propisano da se o prijenosu zemljišta iz članka 170. i članka 171. stavak 1. Zakona, o čemu se ovdje radi, ne donosi upravni akt. Slijedom toga niti predmetni Zapisnik o predaji zemljišta nije upravni akt kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud, što prihvaća i ovaj Sud, a prigovori žalitelja su neosnovani“.
„Prema tome, pretvorba prava korištenja neizgrađenoga građevinskog zemljišta u pravo vlasništva dotadašnjeg nositelja toga prava izvršena je samim stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji zakon je povoljniji za nositelja prava korištenja“.
u zemljišne knjige kao društveno vlasništvo i kao takva obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske ... Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske u gospodarskoj jedinci B. za vrijeme od 1982.-1991. godine, a na dan izdavanja ove potvrde 19. ožujka 2012., predmetna čestica je bila obuhvaćana Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike ... 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome je li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan njega, postalo na
i šumskog zemljišta, i to društvenog vlasništva od strane privrednih organizacija koje su upravljale šumama u društvenom vlasništvu, i privatnog vlasništva ... . Naime, tom je odredbom određeno da šume i šumsko zemljište na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom ... vlasništva tužitelja Republike Hrvatske pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo ocjenjujući da je tužitelj Republika Hrvatska na temelju dosjelosti stekla pravo vlasništva.
Odredbom čl. 129. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - "Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00
„Stoga i kada se radi o naknadi za oduzeto neizgrađeno građevinsko zemljište, a u konkretnom se slučaju radi o takvoj vrsti nekretnina, za primjenu odredaba Zakona o naknadi nije od pravnog značaja činjenica po kom osnovu je to zemljište oduzeto prijašnjim vlasnicima tj. da li je to oduzimanje izvršeno po osnovi nacionalizacije ili eksproprijacije, već je od pravnog značaja samo činjenica da li je takvo zemljište privedeno namjeni zbog koje je oduzeto ili pak do donošenja Zakona o naknadi nije privedeno namjeni“.
„ 10. Nadalje pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da tuženik nije stekao vlasništvo predmetne nekretnine jer građenjem na tuđem zemljištuvlasništvo može steći isključivo pošteni graditelj (čl. 152. - 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 ... znala niti je imala razloga posumnjati da gradi na tuđem zemljištu. Tuženik svakako ne može biti pošteni graditelj, jer je nedvojbeno znao da gradi na tuđem zemljištu s obzirom da je gradio na temelju ovlaštenja iz Ugovora o zakupu i izdane građevinske dozvole od 13. listopada 1997., jer je nedvojbeno da
„Iz navedenog proizlazi da je dokumentacija koju je dostavio tužitelj međusobno neusklađena i ne dokazuje pravo tužitelja da traži utvrđenje upravo dijela k.č.br. 10948/48 k.o. S. kao zemljišta nužnog za redovnu uporabu objekta, pa su prigovori tužitelja neosnovani. Tužitelj, naime, prethodno mora dokazati pravo vlasništva na zemljištu na kojem je gradio, u posebnom postupku, što i sam potvrđuje u tužbi“.
odredbama članka 24., 25. i 26. propisuje stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu, tako što učinke izgradnje razlikuje s obzirom na poštenje ili nepoštenje graditelja i vlasnika zemljišta: graditelj pošten, vlasnik nepošten - članak 24., graditelj nepošten, vlasnik pošten - članak 25. i graditelj pošten, vlasnik pošten - članak 26. ZOVO. U ovom predmetu radi se o gradnji nepoštenog graditelja na zemljištu nepoštenog vlasnika, koji slučaj ... žalitelj s pravom upire. Naime, te odredbe, kako je naprijed istaknuto, propisuju pravne učinke gradnje po nepoštenom graditelju na zemljištu poštenog
u programu gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, valja reći da je Vrhovni sud RH u svojim brojnim odlukama (broj Rev-450/11-2 od 11. siječnja 2012 ... 2021. i dr.), izrazio shvaćanje „da šume i šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu ZID ZŠ od 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, postalo je temeljem samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske“, a tako isto i u nedavno donijetoj revizijskoj odluci Rev 1895/2018-2 od 8. lipnja 2022. na postavljeno revizijsko pitanje „da li zemljišnoknjižni sud može odrediti upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske temeljem Zakona
ispravu potrebnu za upis prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini i to za vrijeme dok se na istoj nalazi trafostanica tužitelja, a koju će ispravu ... prije 20-tak godina. Iz takvog činjeničnog supstrata tužbe može se zaključiti da tužitelj tvrdi da je stekao pravo vlasništva na predmetnom dijelu ... . 154. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV). U čl. 154. st. 1. ZV-a propisano je da ako graditelj nije bio pošten, da zgrada pripada vlasniku zemljišta i kad nije bez odgode zabranio gradnju, no vlasnik zemljišta tada nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja.
Prema st. 2. istog
„Isto tako, po ocjeni ovog suda, a što žalba ističe kroz osporavanje rješenja kojim je utvrđeno zemljište nužno za redovnu uporabu spornog stambenog objekta izgrađenog na dijelu predmetne nekretnine Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove od 10.05.07.g., da prvostupanjski sud nije na pravilan način utvrdio i činjenicu koja predstavlja pretpostavku za podnošenje pravilnog tužbenog zahtjeva glede identiteta nekretnine ... jedna od pretpostavki za diobu predmetne nekretnine na način da se dio nekretnine na kojem je izgrađen predmetni stambeni objekt i zemljište nužno
predmetnoj nekretnini institutom građenja na tuđem zemljištu, u smislu članka 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 73/00 i 114/01, predmetno se primjenjuje).
Prema članku 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ako je vlasnik zemljišta znao za građenje ... Pobijanom je presudom sud prvog stupnja odbio tužiteljev zahtjev za utvrđenje prava vlasništva i izdavanja tabularne isprave – točka I. izreke te ... za priznanje prava (su)vlasništva spornih nekretnina - gospodarske zgrade i dvorišta upisanih u k.o. Galižana i posljedično tome zahtjev za izdavanje tabularne
„Naime, okolnost da su eventualno tužiteljeve sestre napustile kolonističko imanje prije zakonskog roka nije razlog za utvrđenje ništavosti rješenja broj: 0. kojim je obitelji tužitelja dato u vlasništvo kolonističko imanje. Naime, eventualna naknadna promjena okolnosti odnosno odlazak sestara tužitelja u inozemstvo nije razlog za ništavost tog rješenja“.
„Prema stajalištu ovog Suda izraženom na sjednici svih sudaca od 6. srpnja 2004., osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik nekretnine ili ovlaštenik nekog drugog prava na nekretninama koje se upisuje u zemljišne knjige, kao i osoba koja uz zahtjev priloži valjanu ispravu (ugovor, odluku suda ili druge nadležne vlasti) kojom dokazuju svoje pravo vlasništva ili postojanje nekog ovlaštenja na nekretninama, upisat će se u posjedovni ... u slučaju kada je vlasništvo ili postojanje ovlaštenja na nekretninama sporno“.
“8. Kako je odredba građevinsko zemljište definirano kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine, to se može zaključiti da zemljište koje je obuhvaćeno prostornim planom za izgradnju gradova ili naselja, koje se nalazi unutar grada, građevinskog područja više nije poljoprivredno nego građevinsko zemljište. 9. Identično pravno stajalište iskazuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u ... , predstavljaju građevinsko zemljište, što neosnovano osporava žaliteljica. 10. Odredbom članka 67. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine broj 90/92
“13. S obzirom na naprijed navedeno, kako tužitelji tvrde da je sječa stabala počinjena u šumi koja je u njihovom posjedu i vlasništvu, a tuženici ... pitanje vlasništva predmetne šume na kojoj je izvršena sječa. 14. Žalbeni navodi 1. tuženika da pravne posljedice presude kojom će se eventualno priznati pravo vlasništva tužiteljima u predmetu Općinskog suda u K. broj P-1./2023 nastupaju danom pravomoćnosti presude, prema odredbi članka 334. stavak 2. ZPP-a, nisu od utjecaja u ovom postupku vezano za pobijano rješenje, jer utvrđenje prava vlasništva je prethodno pitanje u ovom postupku i od utjecaja na
„Na poseban zahtjev žaliteljice proveden je očevid i na kč.br. 2627/6 k.o. K. dana 10. prosinca 2013., o čemu spisu također prileži zapisnik. Utvrđeno je da ta nekretnina u naravi predstavlja površinu obraslu šumskim vrstama odnosno hrastom crnikom.
Taj zapisnik žaliteljica je potpisala bez primjedbi. Iz priloženih podataka katastra od 9. prosinca 2013., za kč.br. 2627/6 proizlazi da se ista koristi kao šuma, a iz priloženih podataka iz zemljišnih knjiga vidljivo je da je ista upisana kao šuma u vlasništvu Republike Hrvatske“.
„Međutim, treba reći da je dana 1. siječnja 1997. godine stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a kako je u konkretnom slučaju riječ o zemljištu koje je prijašnjoj vlasnici oduzeto temeljem zakona navedenog odredbom članka 2. Zakona o naknadi to su nakon stupanja na snagu tog Zakona prijašnja vlasnica, odnosno tužitelj imao mogućnost, bez obzira na ranije primljenu naknadu, temeljem odredbe članka 57. tog Zakona i pod pretpostavkama koje propisuje taj Zakon ostvariti pravo na naknadu
predlagatelj priložio uz prijedlog, konkretno da je radi uknjižbe prava vlasništva potrebno evidentirati objekte koji se nalazi na predmetnoj nekretnini, a to je ... , površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavi list o toj promjeni u katastru zemljišta.
Zemljišnoknjižni će sud odmah nakon primitka prijavnog lista katastra u posjedovnici učiniti vidljivim da je pokrenut postupak za promjenu podataka.
Dakle, promjena izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi (u konkretnom
zemljištu koje je bilo u društvenom vlasništvu na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN. 34/91, 26/93, 79/93, 90/93, 54/94, 48/95 ... „Prije svega valja istaći da je u konkretnom slučaju sud prvoga stupnja dozvolio uknjižbu prava vlasništva u korist predlagatelja na nekretninama koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist Komunalnog stambenog poduzeća I., pravnog prednika protustranke.
Predlagatelj je svoj prijedlog i sud prvog stupnja svoju odluku kojom je dozvolio uknjižbu prava vlasništva u korist RH, između ostalog, utemeljio na odredbi čl
građevinskog zemljišta, te je određeno da se ista može provoditi i u skladu sa sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništvazemljišta (na temelju akta ... propisano je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 ... zemljištem Grada P.-P., i, kao funkcionalna cjelina, sada predstavljaju neizgrađeno građevinsko zemljište (oranica), koji status i narav bi zadržali i dijelovi ... ) pravo vlasništva na dijelu nekretnine koji mu je pripao, koje pravo izvodi iz suvlasničkog dijela sa kojim je sudjelovao u razvrgnuću, a koji mu istodobno
je da ako je do stupanja na snagu ZVDSP, tj. do 1. siječnja 1997. postojala zgrada u nečijem vlasništvu na zemljištu u društvenom vlasništvu, ali nije bila upisana a u zemljišnim knjigama iako je zemljište upisano, vlasnik zgrade stječe pravo vlasništva cijele nekretnine upisom postojanje zgrade na ... ocu kao darodavatelju na zemljištu u društvenom vlasništvu), da predmetna zgrada zajedno sa zemljištem koji joj pripada - kao prostoru koji bi činio ... vlasništvo i zemljište na kome je zgrada sagrađena, radi se o zemljištu koje je neodvojivo povezano sa objektom koji je na njemu izgrađen i u odnosu na koga su
. ZOVO-a jer se odredbe o stjecanju prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu nisu primjenjivale. Nadalje, pravilno je sud prvog stupnja zaključio, a ... zemljišta u društvenom vlasništvu radi izgradnje kojim se neizgrađeno građevinsko zemljište temeljem odluke države odnosno jedinice lokalne samouprave ... o građevinskom zemljištu iz 1980. ("Narodne novine", broj: 54/80) čije je odredbe stavio izvan snage Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima od 01. siječnja ... kuće od tijela koje je bilo nadležno u to vrijeme za upravljanje građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu te nije utvrđeno da li je na zemljištu
„Prema tome, navedeni Zakon o građevinskom zemljištu prestao je važiti 1. siječnja 1997. dok su tužitelji podnijeli zahtjev za utvrđenje ništavim navedenog rješenja o deposedaciji 17. prosinca 2003., dakle nakon prestanka važenja Zakona o građevinskom zemljištu.
Kako taj Zakon više nije na snazi zahtjev tužitelja se ne može rješavati u upravnom postupku, a slijedom toga ne može se odlučivati niti o ništavosti toga rješenja donesenog u upravnom postupku, pa su prigovori tužitelja neosnovani.
Tuženo je tijelo, naime, ispravno navelo da se zahtjev za poništenje rješenja o deposedaciji ne može
osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenog prava korištenja takva zemljišta, vlasnik tog zemljišta, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati; a prema stavku 3. - smatra se da su vlasništvo ... s upisanim pravom korištenja pravnog prednika tužitelja. 12. Člankom 362. ZV-a, koji se nalazi u glavi Glavi 1 pretvorba društvenog vlasništva, regulirane su predmnjeve. Prema članku 362. stavku 1. smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana
predmetne nekretnine nalazi unutar zone građevinskog zemljišta. Međutim, Republika Hrvatska je postala vlasnik šuma i šumskog zemljišta temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 41/90) koji je u čl. 6. st. 1. propisao da su šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. Taj zakon je stupio na snagu 16. listopada 1990. godine.“
... Hrvatska postala vlasnikom šuma i šumskog zemljišta neovisno o tome da li su se šume ili šumsko zemljište nalazile unutar zone građevinskog zemljišta ili
u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenog ... da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenog vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnijeva vlasništva iz st. 1. i 2. tog članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (odredbom čl. 362. st. 1. ZV-a propisano je da se smatra da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja
„U smislu citiranih propisa u slučaju ako sud utvrdi da je tužitelj dokazao da je stekao pravo vlasništva na geometrijski određenom dijelu nekretnine koja predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište, tada ne postoje pravne zapreke za takvo utvrđenje.
Međutim, ukoliko se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu, tada se parcelacija takvog zemljišta može provoditi samo u skladu s uvjetima parcelacije propisanim u čl. 160. ZPU-a.
O činjenici da li se izgrađeno građevinsko zemljište može parcelirati i tako postati pojedinačna samostalna zemljišna (katastarska) čestica ovisi osnovanost zahtjeva
o uspostavi jedinstva nekretnine po ZV-u, vlasnik zgrade ne može imati pravo vlasništva na zemljištu preko granica građevne čestice. S tim u vezi je ... zgrade ima pravo korištenja na zemljištu u društvenom vlasništvu na kojem se ta zgrada nalazi. Pravo korištenja zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ... ("Narodne novine"“ broj 53/91) u pravo vlasništva. Konačno u članku 367. ZV-a određuje se uspostava jedinstva zemljišta i zgrade u korist vlasnika zgrade koja je izgrađena na zemljištu u društvenom vlasništvu. Dakle, kada je etažno vlasništvo na posebnom dijelu zgrade stečeno prema prijašnjim propisima
je određeno da zgrade, dijelovi zgrada i građevinska zemljišta koja su nacionalizirana tim Zakonom postaju društveno vlasništvo danom stupanja na snagu ... se i traži utvrđenje prava vlasništva bake tužitelja, P.R. na spornom zemljištu, jasno je vidljivo da se istim samo utvrđuje koje su građevinske ... nacionalizacija između ostalog i građevinskih zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera (koji karakter je imalo i sporno zemljište, što među strankama ... o nacionalizaciji utvrđuje koji su objekti nacionalizirani predmetnim zakonom.
Prema tome vlasništvo B.R. koji što i nije sporno je bio isključivi vlasnik spornih
organ upravljanja, prilozi uz prijedlog predlagatelja za upis zajedničkog vlasništva predlagatelja i Republike Hrvatske na toj nekretnini temeljenog na čl ... jer ni pravo upravljanja koje su imale općine u skladu s čl.9. Zakona o građevinskom zemljištu („Narodne novine“ br.48/88. - pročišćeni tekst, 16/90. i 53/90. dalje:ZGZ) koji je prestao važiti stupanjem na snagu ZV-a, ne predstavlja jedno od prava koje čine društveno vlasništvo (pravo raspolaganja, korištenja i upravljanja) već je to pravo imalo značenje gospodarenja građevinskim zemljištem, a do rješavanja pitanja titulara prava korištenja (čl.25. ZGZ
o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine“, br. 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - u daljnjem tekstu ZV), jer da je predlagatelj nositelj prava korištenja na predmetnoj nekretnini koja je uknjižena kao društveno vlasništvo.
Naime, sukladno čl. 390. ZV-a, odredbe čl. 360. - 365. ZV-a ... društvenom vlasništvu sa sjedištem na prije okupiranom, a sada oslobođenom području Republike Hrvatske, te se pretvorba prava upravljanja, korištenja ... nije upisana u zemljišnoj knjizi, kao zemljišno knjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena, već kao što je to vidljivo iz z.k. izvatka
određuju pravne odnose na zemljištu te granicama načina uporabe zemljišta.
Prema tome, iz gore citiranih odredbi je jasno vidljivo da se vlasništvo može ... „Naprotiv, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tužitelj trebao ishoditi prijavni list temeljem kojeg bi uknjižio svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine koja bi u kupljenoj površini bila formirana u novu, točno određenu katastarsku česticu pri čemu valja nadodati da takvo stajalište prvostupanjskog suda ima uporište u činjenici postojanja kupoprodajnog ugovora sklopljenog između tužitelja i – kako je kvalificira tužitelj „tabularne vlasnice
"Predmet ovog postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva. Pojam etažnog vlasništva je definiran odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV). Da bi se moglo izvršiti etažiranje nužno je prethodno utvrditi i koje zemljište, zemljišna čestica je u funkciji zgrade, služi za redovnu ... , 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 66/13 - dalje: ZZK), i članka 9. ZV-a. Stoga je nužno prethodno izvršiti spajanje zgrade i zemljišta
), te uredovna svjedodžba (list 29. i 30), punomoć (list 31) i izvadak (list 33-34), vidljivo je da je zemljište koje je predmet uknjižbe prava vlasništva, kupljeno za zemljišnu zajednicu Upravne općine trgovišta D. i da je to zemljište za naprijed navedenu zemljišnu zajednicu kupljeno od A.J.
S obzirom na gore ... „Predlagatelj je predložio uknjižbu prava vlasništva u korist Republike Hrvatske temeljem odredbe čl. 360. i čl. 362. st. 3. u vezi sa čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a temeljem odredbe čl. 1. Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica, te krajiških
, korištenja i raspolaganja na nekretninama u društvenom vlasništvu odnosno prava korištenja ili prvenstvenog prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u pravo vlasništva (čl. 360. i 361. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), u izvacima će se umjesto tih prava upisivati pravo vlasništva u korist osobe u čiju je korist bilo upisano pravo na nekretnini u društvenom vlasništvu (čl. 360. st. 4., čl. 361. st. 3. ZV).
Uz takav će se upis na ... „S druge pak strane žalitelj tvrdi da je navedeni prijedlog bio nepotreban, jer da je vlasništvo već priznato u zk. izvacima izdanim 2001. godine. U
(poljoprivredno i šumsko zemljište u društvenom vlasništvu), potrebno je ispuniti rokove izvanrednog dosjedanja, odnosno 40 godina. Između 1945. (od kada su ... radilo o nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, pa da nije proteklo zakonom određeno vrijeme jer je sud prvog stupnja upravo pravilno primijenio odredbu čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima „Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 (samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave
„Naime, predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama vode se kao vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave zbog čega se za stjecanje vlasništva takvih nekretnina dosjelošću traži dvostruko vrijeme posjedovanja u odnosu na vrijeme posjedovanja iz čl. 159. st. 3. ZOV-a, dakle 40 godina. S obzirom da su predmetne nekretnine u zemljišne knjige upisane kao društveno vlasništvo ili vlasništvo Republike Hrvatske potrebno je utvrditi da li se vrijeme posjedovanja predmetnih nekretnina računa i za vrijeme dok su te nekretnine bile u režimu društvenog vlasništva, dakle
„Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 41/90 - dalje: ZIDZŠ) je izvršena vlasnička pretvorba šuma i šumskog zemljišta tako da su šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, postale državno vlasništvo. Stoga je i sporna čestica, koja je po kulturi šuma, izvršenom pretvorbom postala vlasništvo protustranke, a ne predlagatelja. Prvostupanjski sud je ... vlasništvo sporne čestice. Međutim, gore navedenom vlasničkom pretvorbom šuma i šumskog zemljišta su sve šume i šumska zemljišta, bez obzira nalazi li se
osiguranja da je pobijano rješenje o osiguranju doneseno protivno odredbi čl. 91. st. 1. OZ, da se radi o poljoprivrednom zemljištu pa da ne može biti ... ovršnim ispravama tražbina osigurana drugim instrumentima osiguranja, između ostalog i prijenosom prava vlasništva ne određenim nekretninama (fiducij)."
, stupanjem na snagu ZV-a odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, umjesto njegova dosadašnjeg sudjelovanja u zajedničkom nedjeljivom vlasništvu zajedničkih dijelova porodične zgrade sa suvlasništvom zemljišta, odnosno umjesto njegova dotadašnjeg sudjelovanja u trajnom pravu korištenja zajedničkih dijelova višestambene zgrade s pravom trajnog korištenja zemljišta.
Prema st. 4. istog zakonskog članka veličina odgovarajućeg suvlasničkog dijela cijele ... suvlasnika da ima u svome vlasništvu posebni dio zgrade, a do tada se smatra da su dijelovi svih suvlasnika jednaki, ali svaki od suvlasnika nekretnine, pa
(time da se poštenje presumira) stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina, jer nije dokazao valjanu pravnu osnovu posjedovanja niti potrebno vrijeme posjedovanja temeljem te osnove (čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 - dalje: ZVDSP)).
Što se tiče stjecanja prava vlasništva građenjem tuženik se ne može smatrati poštenim graditeljem iz naprijed navedenih razloga, pa vlasništvo nije stekao niti građenjem u smislu čl. 153. ZVDSP-a. Prema ocjeni ovoga suda tuženik je bio nepošten
„Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da u slučaju stjecanja vlasništva na nekretnini temeljem zakona, to pravo treba upisati u zemljišne knjige odnosno ishoditi odgovarajući akt, što tužitelj nesporno u postupku nije učinio pa se ne može pozivati na svoje pravo stečeno ex lege.
Tek kada i ako to pravo uspije dokazati u posebnom postupku, može tražiti upis promjene ovlaštenika za rečenu parcelu“.
) u čl. 161. st. 3. propisano je da se parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može, osim u skladu s aktima i planovima iz čl. 160. st. 1. toč. 3. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništvazemljišta. Nekretnina koja je predmet ovog spora nije izgrađeno građevinsko zemljište, u zemljišnim knjigama kao kultura iste upisan je pašnjak, pa se prema tome parcelacija, dioba, a što u stvari tužitelj traži ovom tužbom može provesti temeljem ove sudske presude. Prednje znači da sudska odluka o utvrđenju prava vlasništva na točno određenom dijelu katastarske
zemljište može parcelirati i tako postati pojedinačna samostalna zemljišna (katastarska) čestica ovisi osnovanost zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva na ... ., 60/13.) zemljište je određeno kao dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). Pojedinačna nekretnina kao objekt pravnih odnosa može se sastojati od jednog ili više zemljišta, a kad se nekretnina sastoji od više zemljišta, ta su zemljišta pravo sjedinjena u jedno zemljišnoknjižno tijelo i upisana su u isti zemljišnoknjižni uložak u smislu čl. 19. ZZK-a. Da bi predmet
zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva, otpis novonastale čestice u zemljišnim knjigama i upis vlasništva na svoje ime. U konkretnom slučaju to znači da, bez obzira na očitovanje Odjela za katastar nekretnina Đ. od 13. rujna 2016. godine prema kojemu se parcelacijski elaborat izrađen u ovom postupku ne može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, ta činjenica nije prepreka za usvajanje tužbenog zahtjeva, s time da će provođenje promjene u katastru zemljišta biti moguće tek kada tužitelj dostavi parcelacijski elaborat koji je moguće provesti
osnovao Sabor Republike Hrvatske upravo radi obavljanja djelatnosti gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu kako to propisuje odredba ... snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama prema kojem su šume i šumsko zemljište u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike Hrvatske, a ... iako se kao takva vodi u zemljišnim knjigama već se radi o građevinskom zemljištu koje je postalo vlasništvo predlagatelja s obzirom da se nalazi u ... „Za utvrđenje da li je neko zemljište šuma ili šumsko zemljište i po ocjeni ovog suda jedino je mjerodavan podatak da li je predmetna nekretnina od
