Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

27.5.2021

Krivokletnici oko nas

Prisega vjernosti hrvatskom Ustavu nerijetko se zaboravlja odmah po njenom izricanju ili potpisivanju. Ponekad, možda, i zbog neznanja što Ustav sve očekuje od onih koji su se svečano obvezali štititi ga.

Polaganje prisege propisano je prije stupanja na više vrsta javnih dužnosti. U pravilu, takva prisega sadržava (i) prisezanje vjernosti Ustavu Republike Hrvatske. Praksa očito pokazuje da se takve prisege nerijetko izriču/potpisuju mehanički, bez stvarne volje da se javna dužnost doista obnaša u skladu s Ustavom, i/ili bez svijesti o dosegu ustavnih normi i njihova sadržaja, i/ili zbog napuštanja početnih ambicija lojalnosti Ustavu pod utjecajem raznih oblika „životne realnosti“.

U ovome kratkom tekstu navodimo primjere samo nekoliko ustavnih odredaba koje polagatelji prisege očito nemaju uvijek u vidu prilikom obnašanja dužnosti, ili za njih jednostavno ne mare.

Prema članku 44. Ustava, svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.1 Upravo je kronično političko (klijentelističko i dr.) inficiranje nepolitičke javne sfere među glavnim razlozima nepovjerenja hrvatskih građana u javne institucije.2

Svaki čitatelj može procijeniti postoje li polagatelji prisege vjernosti hrvatskom Ustavu koji zanemaruju ustavne odredbe o zabrani diskriminacije (članak 14. Ustava). Kada tome pridodamo najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava) poput ravnopravnosti spolova, vladavine prava i dr., slika postaje još kompliciranija.

Koliko je prisežnicima poznato da su neutralan odnos tijela vlasti (svih teritorijalnih razina) prema izbornoj (i generalno političkoj) promociji, transparentno financiranje izborne promidžbe ili pridržavanje pravila te promidžbe među sastavnicama zbiljskog ostvarivanja općega i jednakog biračkog prava (članak 45. Ustava), u svjetlu demokratskoga višestranačkog sustava kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava)?

Uzimanje u obzir lobističkih i sličnih inicijativa prilikom donošenja različitih gospodarskih mjera (kako u redovitim, tako i u izvanrednim okolnostima, poput pandemijskih) može narušiti poduzetničku i tržišnu slobodu te jednak pravni položaj na tržištu (članak 49. Ustava).

Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji (članak 38. stavak 3. Ustava). Shvaćaju li ovu odredbu ozbiljno svi oni koji su prisegnuli poštovati/provoditi hrvatski Ustav?

Sudbena vlast je samostalna i neovisna (članak 118. stavak 2. Ustava). Znaju li što to znači dužnosnici ostalih dviju grana vlasti kada javno podrivaju autoritet sudstva, kada pokušavaju unaprijed doznati ishod sudskih sporova ili na taj ishod – makar izokola – utjecati?3

Popis, dakako, nije zatvoren. Praktički svaka ustavna odredba o slobodama i pravima, kao i dio ostalih ustavnih normi, može biti svojevrstan „krivokletnički test“.4 Ustav je temeljni pravni akt države, kao zajednice njenih građana, ali je vjerojatno malo krivokletstava koje se tako olako čine kao onih kojima se gazi prisega vjernosti Ustavu.

doc. dr. sc. Alen Rajko

1 Što se tiče jednake dostupnosti javnih službi, ovime je, implicite, „zabranjen svaki oblik nepotizma (privilegiranja na osnovi srodstva) i klijentelizma (privilegiranje na temelju razmjene usluga, veza i poznanstava) prilikom primanja u javne službe. Najvažnije, ovim je člankom pri primanju građana na rad u javne službe zabranjena primjena bilo kojeg kriterija političke podobnosti, kojim bi se prednost davala građanima opredijeljenima za određenu političku stranku, i slično. (…) Postupanje po sustavu plijena razorno je za stabilnost i djelotvornost državne uprave.“ – Smerdel, Branko – Sokol, Smiljko, Ustavno pravo, 2. neizmij. izd., Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2006. 143.-144. str.

O tome v. npr. članak u ovoj rubrici pod naslovom Što ljudska prava znače europskim građanima – rezultati istraživanja Agencije EU za temeljna prava (Opća i hrvatska perspektiva) 

3 O praksi zakonodavne i izvršne vlasti da izbjegava ili zamagljuje vlastitu odgovornost za stanje u društvu prozivanjem sudbene vlasti v. npr.: Crnić, Ivica, Ustav Republike Hrvatske (s napomenama i opsežnom sudskog praksom), Organizator, Zagreb, 2018., 831. str.

S druge strane, u demokratskim pravnim državama ustaljeno je stajalište da novinari i ostali društveni akteri imaju veću slobodu kritiziranja rada sudova u odnosu na političare.

4 Ovo je ujedno autorovo pojašnjenje onim kolegama koji su bili zaintrigirani na što je mišljeno formulacijom „manjkave ustavne lojalnosti dijela nositelja političkih dužnosti“, sadržanom u upravnosudskoj presudi poslovnog broja 2 UsI-556/2020-8 od 1. srpnja 2020. (obrađenoj na ovom portalu u: Prkačin, Lucija, Je li Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ovlašteno utvrditi povredu načela pri obnašanju dužnosti?.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2021

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2020

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite