Božinović: Hrvatska nije niti može postati hotspot za migrante

Govoreći o povratcima tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatsku, Božinović je rekao da je Njemačka u ovoj godini najavila 1519 osoba u povratku, a vratilo se njih 401. Kazao je i da s njemačkom stranom postoji dogovor o povratku još 182 osobe do kraja ove godine te njih još 344 do lipnja iduće godine, komercijalnim ili čarter letovima.

''No, očekujem da će se u Hrvatsku vratiti ne više od pedesetak osoba. A brojke o kojima se govori u medijima su svjedočanstvo nefunkcioniranja uredbe Dublin III o traženju međunarodne zaštite koja je pisana za neke druge okolnosti i neka druga vremena'', istaknuo je dodajući kako se radi o tipičnoj zlouporabi azila. Kazao je i da je policija ove godine uhvatila gotovo 300 krijumčara te da je iz Hrvatske ove godine, kroz sustav readmisija sa susjednim državama, vraćeno 6958 osoba. ''Naša pozicija od samog početka je bila da se ne može ne vidjeti činjenica kako se radi o ekonomskim migrantima koji pokušavaju izbjeći pozitivne propise EU i da idu u zemlje koje su im krajnji cilj, koristeći migrante'', dodao je.

Upitan za planove države za sve te ljude, Božinović je odgovorio kako postoje planovi koji se razlikuju po kategorijama pritiska. ''Taj broj će ovisiti na kraju koliko smo efikasni na vanjskoj granici'', rekao je ministar dodajući da je ove godine spušten broj nezakonitih prelazaka granice za gotovo 60 posto u odnosu na godinu ranije. Na pitanje o nefunkcioniranju uredbe Dublin III, ministar je precizirao da manji broj migranata dolaze avionom u Sarajevo ili Beograd kao turisti, nakon čega dolaze blizu granice te pokušavaju organizirati svoj ilegalni prelazak u Hrvatsku.

Božinović: Suspektni se smještaju u Ježevo do dovršetka azilnog postupka

Za puno veći broj migranata neka druga država je bila prva EU zemlja u koju su ušli, a radi se najčešće o Grčkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, nadodao je. Ministar je pojasnio i što se događa s tih 400-tinjak ljudi koji su se vratili avionima. ''Mi, ako je jasno da je Hrvatska prva EU zemlja u koju su ušli, prihvaćamo takve zahtjeve. Nakon što slete pruži im se mogućnost da odu u prihvatni centar Porin i eventualno podnesu novi zahtjev za azilom. Oni imaju punu slobodu kretanja i to je obično jedini kontakt koji imamo s njima'', kazao je.

Božinović je rekao i da se suspektne osobe smještaju u Ježevo gdje se nalaze do dovršetka azilnog postupka. Načelnik Uprave za granicu MUP-a Zoran Ničeno je kazao da se u pravilu takvi zahtjevi odbijaju i da se njih deportira iz Hrvatske. Ničeno je istaknuo da je ''sve ovo zloupotreba sustava azila''. Pojasnio je da migranti odmah zatraže azil, a neki odmah rezerviraju unutarnje letove EU kako bi brzo i bez kontrole došli u Njemačku ili druge zemlje. Dodao je i da neki od njih koji se vrate u Hrvatsku odmah idući dan kreću u prelazak granice prema zapadu EU.

Ministar Božinović je u nastavku istaknuo da je hrvatska policija ove godine na granici spriječila 70.000 ilegalnih prelazaka, pojasnivši kako se ne radi o 70.000 osoba jer neki više puta pokušavaju prijeći granicu. Na pitanje odakle dolaze suspektni migranti, Božinović je precizirao da su velika većina muškarci iz Sirije, Afganistana, ali i da je bilo slučajeva iz Rusije, Kine i Burundija, ocijenivši kako se od zemljopisnog položaja ne može pobjeći.