EK: Kompas konkurentnosti za suprotstavljanje globalnim konkurentima

Kompas konkurentnosti se temelji na izvješćima koje su za Komisiju prošle godine pripremila dvojica bivših talijanskih premijera Mario Draghi i Enrico Letta o budućnosti europske konkurentnosti i budućnosti jedinstvenog tržišta. “Sada imamo plan i političku volju. Svijet nas neće čekati i s time se slažu sve zemlje članice. Pretvorimo, dakle, ovaj konsenzus u djelo”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Istaknula je da Europa ima sve što joj je potrebno za uspjeh, ali da mora ispraviti svoje slabosti kako bi ponovno postala konkurentna. Predsjednica Komisije kaže da se europski gospodarski model u posljednjih 20, 25 godina temeljio na jeftinoj radnoj snazi u Kini, pretpostavljenoj jeftinoj energiji iz Rusije i djelomičnom outsourcingu sigurnosti i sigurnosnih investicija. “Ta vremena su prošla i danas vidimo da EU nastavlja zaostajati za Sjedinjenim Državama i Kinom u rastu produktivnosti”, kaže von der Leyen.

“U globalnom sustavu u kojem rastu geopolitičke napetosti, natjecanje za tehnološku nadmoć i borba za kontrolu nad resursima, sloboda, sigurnost i autonomija Europe ovise više nego ikada o njezinoj sposobnosti za inovacije, natjecanje i rast”, navodi se u dokumentu.

Komisija u kompasu konkurentnosti navodi inicijative koje namjerava poduzeti u predstojećem razdoblju kako bi se ostvario inovacijski potencijal Europe, napredovalo u dekarbonizaciji i konkurentnosti te smanjila ovisnost i povećala sigurnost. Najavljuje mjere za poticanje razvoja umjetne inteligencije.

Najavljuje se stvaranje Unije investicija i štednje, što je novo ime za nikad ostvarenu Uniju tržišta kapitala. Time se želi golema štednja europskih građana usmjeriti u prijeko potrebne investicije. Najavljena je, između ostaloga, strategija za startupove i njihov rast. Kako bi se zaobišle prepreke 27 pravnih režima u 27 država članica, za procvat startupova Komisija će predložiti 28. pravni režim, jedinstveni skup pravila koji će vrijediti u cijeloj Uniji.

Jedan od najvažnijih elementa kompasa je pojednostavljenje zakonskih propisa kako bi se dobilo na brzini i fleksibilnosti. U tu svrhu Komisija će 26. veljače predložiti tzv. omnibus zakon kojim se želi pojednostaviti pravila iz tri zakona koji su dio Zelenog plana. Riječ je o direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koja zahtijeva od svih velikih tvrtki da objavljuju redovita izvješća o svojim aktivnostima koje utječu na okoliš i društvo, i direktivi o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD).

Ukratko, CSDDD traži od kompanija da preuzmu odgovornost za okoliš i društvo, a CSRD traži da u tome budu transparentne. Odredbe tih zakona nameću poduzećima velike birokratske obveze što ih sputava u poslovanju, povećava troškove i time smanjuje njihovu konkurentnost. Treća je uredba EU-a o taksonomiji, koja sadrži jasne informacije investitorima koje su investicije prihvatljive za okoliš.

Osim ta tri zakona na red će doći još niz drugih zakona. To je na tragu inicijative nove američke administracije koja je formirala odjel za učinkovitost na čelu s Elonom Muskom, koji će se baviti ukidanjem suvišnih propisa i birokratskih troškova. U EU-u se o razblažavanju i odgodi primjene tih propisa govori već neko vrijeme, a kritičari ističu da to znači odustajanje Komisije od Zelenog plana, koji je obilježio prvi mandat Ursule von der Leyen na čelu Komisije.

Predsjednica Komisije rekla je na konferenciji za novinare da EU ostaje privržen ciljevima Zelenog plana, ali da je potrebna fleksibilnost. "Slijedit ćemo ciljeve Europskog zelenog plana, a to je klimatska neutralnost do 2050. i 55-postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. Takvu tranziciju nikada nismo napravili i stoga moramo biti fleksibilni i pragmatični na tom putu”, rekla je von der Leyen.