Izbori za predsjednika Republike Hrvatske

Posljednji predsjednički izbori održani su 22. prosinca 2019. godine, odnosno ponovljeni izbor (drugi krug glasovanja) 5. siječnja 2020. godine. Mandat predsjednika Republike Hrvatske počeo je 19. veljače 2020. godine.

Shodno tome, u nastavku teksta bit će više riječi o provedbi izbora za predsjednika Republike Hrvatske.

Zakonska osnova

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske propisani su Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Zakon).¹

Izbore za predsjednika Republike Hrvatske (u nastavku teksta: predsjednik RH) raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogućava da se oni obave najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata.

U slučaju prestanka mandata predsjednika RH prema članku 97. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, izbore za predsjednika RH raspisuje Vlada RH tako da se oni mogu obaviti u roku od 60 dana od dana kad je bivši predsjednik prestao obavljati dužnost.

Naime, dan izbora za predsjednika RH određuje se odlukom o raspisivanju izbora. Od dana raspisivanja pa do dana izbora predsjednika RH mora proteći najmanje 30 dana.

Aktivno i pasivno biračko pravo

Predsjednika RH biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina, na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina (aktivno biračko pravo). Dok za predsjednika RH mogu biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina (pasivno biračko pravo).

Kandidiranja za predsjednika RH

Ovlašteni predlagatelji kandidata za predsjednika RH su: političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači pojedinačno ili skupno. 

Dvije ili više političkih stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj mogu zajedno predložiti jednoga kandidata.

Prema članku 8. Zakona, kandidati za predsjednika RH su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 birača, ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa. Iz toga proizlazi da bi kandidatura bila pravovaljana potrebno je da političke stranke i birači prikupe najmanje 10.000 potpisa birača.

Treba istaknuti da svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za predsjednika RH.

Prijedlozi kandidata za predsjednika RH moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.

Uz prijedlog kandidata za izbor predsjednika RH prilaže se po sudu ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature.

Politička stranka uz prijedlog kandidata za predsjednika RH prilaže i ovjereno očitovanje potpisano od osobe koja prema stranačkom statutu zastupa stranku, kojom se potvrđuje da je stranka predložila kandidata na način predviđen statutom političke stranke ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta.

Državno izborno povjerenstvo će u roku od 48 sati od isteka roka za prispijeće kandidatura za izbor predsjednika RH u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji objaviti listu kandidata za predsjednika RH. U navedenom roku, listu kandidata za predsjednika RH dostaviti će diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima radi njezine javne objave.

Na listu kandidata za predsjednika RH kandidati se unose prema abecednom redu prezimena. Uz njihovo ime i prezime obvezno se navodi naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije, koja je, odnosno koje su, kandidata predložile. Ako je kandidat predložen od birača, obvezatno se uz njegovo ime i prezime navodi "nezavisni kandidat".

U slučaju da neki od kandidata za predsjednika RH umre u vremenu od dana objave liste kandidata pa do 48 sati prije dana izbora, politička stranka, odnosno stranke mogu umjesto njega predložiti novog kandidata. U tom slučaju, ne mora se ispunjavati uvjet vezan za broj potpisa birača (članak 8. Zakona).

Izborna promidžba

Svjedoci smo da potencijalni kandidati za predsjednika RH krenu s izbornim aktivnostima puno prije nego li započne službena izborna promidžba. Naime, izborna promidžba počinje danom objave liste kandidata za predsjednika RH od strane Državnog izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Za vrijeme trajanja izborne promidžbe svi kandidati za predsjednika RH imaju pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa.

Pravilnost izborne promidžbe na izborima za predsjednika RH nadzire Državno izborno povjerenstvo. 

Izborna šutnja

Za razliku od nedavno održanih predsjedničkih izbora u Americi gdje je izborna šutnja nepoznat pojam, u Republici Hrvatskoj se ipak u izbornom procesu primjenjuje izborna šutnja, iako za njezino kršenje nisu propisane novčane kazne.

Naime, na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora, zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata za predsjednika RH, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

Tijela za provođenje izbora

Tijela za provođenje izbora su:

• Državno izborno povjerenstvo 
• općinska i gradska izborna povjerenstva
• Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba
• birački odbori.

Članovi izbornih povjerenstava i njihovi zamjenici mogu biti samo osobe koje imaju biračko pravo, moraju biti diplomirani pravnici te ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. 

Članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici mogu biti samo osobe koje imaju biračko pravo, te ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.

Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja

Glasovanje za izbor predsjednika RH obavlja se na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske, a za birače koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske osigurava se ostvarivanje biračkog prava na biračkim mjestima u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima.

Glasovanje se obavlja osobno, glasačkim listićem. Naime, glasuje se samo za kandidate navedene na glasačkom listiću.  Glasački listić popunjava se tako da se zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojeg se glasuje. 

U dosadašnjoj praksi, nakon provedbe izbornog postupka bili su utvrđeni nevažeći glasački listići.  Na posljednjim izborima za predsjednika RH održanim 2019. godine (prvi krug) bilo je 22.218, odnosno 1,17% nevažećih glasačkih listića. Dok je u drugom krugu 2020. godine bilo 89.415, odnosno 4,35%.² Možda se tu radi o neznanju glasača, a možda i o svjesnom činu, pri čemu se zasigurno ne ispunjava građanska dužnost.

Člankom 30. Zakona propisani su slučajevi u kojima se glasački listić smatra nevažećim, odnosno to su sljedeći slučajevi:

• nepopunjen glasački listić
• glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata birač glasovao
• glasački listić na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata. 

Glasovanje na biračkim mjestima traje neprekidno od 7,00 do 19,00 sati. U 19,00 sati zatvaraju se biračka mjesta, s tim da će se biračima koji su se zatekli na biralištu omogućiti da glasuju.

Predsjednik RH, bez obzira na to sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat za predsjednika RH ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.

Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova. 

U slučaju da zbog odustajanja kandidata, koji imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru, ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor.

Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ukoliko kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.

Rezultate izbora za predsjednika RH utvrđuje Državno izborno povjerenstvo na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.

Kad Državno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate izbora objavit će odmah: 

1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali, koliko je glasova dobio pojedini kandidat i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića
2. ime i prezime kandidata koji je izabran. 

Ako niti jedan od kandidata za predsjednika RH nije dobio većinu koja se traži za izbor, Državno izborno povjerenstvo objavit će ime i prezime dva kandidata koji su dobili najviše glasova i koji imaju pravo sudjelovanja na ponovljenom izboru, u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. Rezultati izbora objavljuju se i na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr.

Podnošenje prigovora

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za predsjednika RH podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.

Državno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada mu je dostavljen izborni materijal na koje se odnosi prigovor.

Ako Državno izborno povjerenstvo rješavajući o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale, ili mogle utjecati na rezultat izbora, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se u određenom roku koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kad su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, tada će Državno izborno povjerenstvo poništit izbor za predsjednika RH i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbor.

Protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva podnositelji prigovora, imaju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koja se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem Državnog izbornog povjerenstva u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je primljeno pobijano rješenje. Smatrat će se da je žalba predana u roku ako je predana Državnom izbornom povjerenstvu prije nego što protekne navedeni rok. Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.

Stupanje na dužnost i polaganje prisege

Prije preuzimanja dužnosti, Predsjednik RH pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu Republike Hrvatske.

Izabrani predsjednik RH stupa na dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika kojem ističe mandat.

Bernard Iljazović