Izbori za PRH: Do 18. prosinca dopuna i promjena podataka u registru birača

Do istoga datuma mogu podnijeti zahtjeve za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, prethodnu i aktivnu registraciju te za potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta. Birači s prebivalištem u Hrvatskoj, ako žele glasovati u Hrvatskoj izvan mjesta prebivališta, zatražit će privremeni upis za mjesto gdje se zateći na izborni dan. Zahtjev mogu podnijeti bilo kojem nadležnom upravnom tijelu u županiji ili Gradu Zagrebu, bez obzira na mjesto prebivališta ili mjesto gdje će se zateći na dan izbora. Ako žele glasovati u inozemstvu, zatražit će prethodnu registraciju, zahtjev mogu podnijeti bilo kojoj hrvatskoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu ili nadležnom upravnom tijelu  županije ili Grada Zagreba u Hrvatskoj. 

Glasovanje uz tzv. žutu potvrdu

Iznimno, birači mogu u nadležnom upravnom tijelu kod kojeg su upisani u registar birača, zatražiti potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta tzv. žutu potvrdu bez navođenja mjesta gdje će boraviti na izborni dan, a temeljem koje će moći glasovati na bilo kojem biračkom mjestu u Hrvatskoj ili u inozemstvu gdje će se zateći. Zahtjevi se mogu podnijeti putem usluge e-Birači unutar sustava e-Građani ili nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba na objavljenim obrascima. Nadležna upravna tijela županija i Grada Zagreba, koja vode registar birača, na svojim mrežnim stranicama objavit će svoje kontakt podatke i informacije o vremenu i mjestu rada, objavilo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na čijoj je stranici dostupan popis tih tijela.

Glasovanje uz tzv. plavu potvrdu

Ministarstvo skreće pozornost biračima s prebivalištem u  Hrvatskoj da u popis birača ulaze samo birači koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i važeću osobnu iskaznicu i nalazit će se na izvacima iz popisa birača koji će biti dostavljeni na biračka mjesta. Birači bez važeće osobne iskaznicu mogu glasovati s tzv. plavom potvrdom koju na izbornu nedjelju izdaju nadležna upravna tijela županija ili Grada Zagreba prema mjestu prebivališta birača. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a nisu aktivno registrirani, mogu na dan izbora ostvariti svoje pravo glasovanja samo u inozemstvu s potvrdom koju na izborni dan izdaje samo hrvatska diplomatska misija ili konzularni ured u inozemstvu.

Aktivna registracija 

Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a izdana im je osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske ili su podnijeli zahtjev za izdavanjem iste, ne moraju se aktivno registrirati već će se po službenoj dužnosti aktivno registrirati za državu i diplomatsku misiju ili konzularni ured RH u inozemstvu prema adresi prebivališta upisanoj u osobnoj iskaznici osim ako će se na izborni dan nalaziti na području druge diplomatske misije ili konzularnog ureda, a u tom slučaju moraju podnijeti zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije. Birač koji ne promijeni mjesto aktivne registracije, moći će glasovati samo u mjestu gdje je već aktivno registriran po službenoj dužnosti. Birači koji nemaju osobnu iskaznicu s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske, da bi mogli glasovati u inozemstvu ili u Hrvatskoj, moraju podnijeti zahtjev za aktivnu registraciju. Taj ili zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije podnose najbližoj hrvatskoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu u inozemstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu u županiji ili Gradu Zagrebu, ako će se na izborni dan nalaziti u Hrvatskoj.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) u petak je uoči predsjedničkih izbora poručila biračima da u svakom trenutku mogu prigovoriti zbog primanja poruka kojima ih se u izbornim kampanjama poziva da glasuju za određenog kandidata. Građani to mogu učiniti bez obzira jesu li dali privolu ili politička stranka/kandidat ima legitiman interes. "To bi se pravo biraču trebalo izričito dati na znanje i predstaviti mu se jasno i odvojeno od svih drugih informacija“, naglašava AZOP i građanima poručuje da im se mogu obratiti ako im stranka/kandidat i nakon prigovora nastavi slati marketinške poruke. Ističe i da, ako građani zaprime poruku od stranke/kandidata, a nisu njezin član ili simpatizer niti su svoj e-mail, odnosno broj mobitela podijelili s njom, imaju pravo od voditelja obrade, primjerice stranke od koje su zaprimili poruku zatražiti pristup svojim osobnim podacima, uključivo i informaciju o izvoru njihovih osobnih podataka. Voditelj obrade na taj zahtjev mora odgovoriti bez nepotrebna odgađanja, a najkasnije u roku od mjesec dana.

AZOP građane poziva da se na njihovim internetskim stranicama informiraju o svojim pravima koja im jamči Opća uredba o zaštiti osobnih podataka te da se kod voditelja obrade informiraju o obradi osobnih podataka. Ako ispitanici smatraju da se njihovi osobni podaci obrađuju protivno tim uvjetima, mogu AZOP-u podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka koji je dostupan na njihovim internetskim stranicama.

Stranka ima legitiman interes slati svome članu personalizirane poruke

Svim strankama i predsjedničkim kandidatima, AZOP je preporučio da se građanima/biračima što više obraćaju na načine koji ne uključuju nužno i obradu njihovih osobnih podataka, primjerice putem sredstava javnog priopćavanja, javnih tribina, dijeljenjem nepersonaliziranih letaka, brošura i ostalih materijala u kojima obrazlažu svoj program. Podsjećaju da 13. prosinca počinje i službena izborna kampanja za koje kandidati kontaktiraju građane i oglašavaju se putem raznih kanala kako bi promovirali sebe i svoj program. „Za potrebe oglašavanja i slanja personaliziranih poruka biračima u pravilu se mogu oslanjati na privolu ispitanika ili na legitimni interes. Primjerice, ako je osoba član političke stranke koja je predložila određenog kandidata ili njezin donator, ona može očekivati personalizirane poruke, odnosno politička stranka ili kandidat ima legitiman interes za slanje takvih poruka“, precizira AZOP. No, ako se politička stranka/kandidat obraća biraču koji nije dao privolu za obradu osobnih podataka ili birač nije njihov član ni simpatizer te nije dostavio osobne podatke, takva obrada osobnih podataka ne bi bila u skladu s propisima zaštite osobnih podataka.

U svakoj marketinškoj poruci i obavijest o protivljenju daljnjem slanju AZOP ističe i kako bi svaka marketinška poruka (SMS, e-poruka) trebala sadržavati i obavijest da se primatelj u svakom trenutku može usprotiviti njenom daljnjem dobivanju. Ako primatelj to učini, politička stranka/kandidat više  ne smije slati takve poruke. Upozorava i da kod slanja personaliziranih brošura, pisama, letaka i inih materijala (uključivo i slanja SMS ili e-poruka) koji su naslovljeni na točno određenog građanina/birača s navođenjem njegovih osobnih podataka, treba voditi računa o postojanju zakonitog pravnog temelja. Ističe i kako predsjednički kandidati i političke stranke koje iza njih stoje moraju na transparentan, jasan i sažet način informirati građane o obradi njihovih osobnih podataka. Apelira na političke stranke i predsjedničke kandidate da osobne podatke građana odnosno članova stranaka, simpatizera, obrađuju sukladno zakonodavnom okviru,  jer u slučaju kršenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka, AZOP  ima ovlasti izreći korektivne mjere (primjerice izdati službenu opomenu, upozorenje, ograničiti ili zabraniti obradu) od kojih je najstroža upravna novčana kazna.