Kako su objavili iz mostarskog suda, stečaj je otvoren na prijedlog Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, nakon što je utvrđeno da banka nije solventna. Agencija je zaključila da imovina banke procijenjena na nešto više od 19 milijuna eura te da ne može pokriti obveze koje dosežu 37 milijuna eura.
Sud je imenovao stečajnog upravitelja, a vjerovnici su pozvani da prijave svoja potraživanja u roku od 30 dana. Također, od njih se traži da stečajnom upravitelju prijave svoja prava osiguranja na imovini banke. Ispitno ročište zakazano je za 21. siječnja 2025., dok će se prva skupština vjerovnika održati 28. siječnja 2025. u Mostaru. Hercegovačka banka ušla je u povijest BiH kao jedan od najkontroverznijih slučajeva međunarodne intervencije u domaće financijske institucije u BiH.
U travnju 2001. godine, oružane snage međunarodne zajednice upale su u središnjicu banke u Mostaru, koristeći silu za preuzimanje kontrole. Akciju su vodili Ured visokog predstavnika (OHR) i Stabilizacijske snage (SFOR), uz objašnjenje da banka predstavlja opasnost za stabilnost financijskog sektora i nacionalnu sigurnost BiH.
Neposredan povod je bio što su se preko te banke, koja je tada bila najsnažnija u državi, isplaćivale naknade hrvatskim pripadnicima oružanih snaga i političkim dužnosnicima koji su odbijali prihvatiti civilnu vlast koja je izabrana nakon izbora 2000. godine među strankama koje nisu održavale većinsku volju hrvatskih birača. Zbog tih optužbi banka je stavljenja pod prisilnu upravu međunarodne zajednice, a po prijedlogu Agencije za bankarstvo Federacije BiH je od 2012. godine u procesu likvidacije. Od vrijednijih nekretnina Hercegovačka banka u svom vlasništvu ima Naftni terminal u mjestu Dretelju kod Čapljine.