"Odaziv na štrajk bio je nešto manji, znači otprilike desetak ili nešto više posto. Od ukupno 313 ustanova s 18.387 zaposlenih, štrajku su se odazvala 4723 zaposlenika. Znači, ne kako se jučer u medijima spominjalo oko 6 tisuća", rekao je Mamić napomenuvši da je riječ o podacima koje su unijeli ravnatelji u Centralni obračun plaća.
Navodeći primjere po županijama, izdvojio je Dubrovačko-neretvansku gdje se u prvom štrajku odazvalo 35,09 posto zaposlenih, a jučer 32,19. Kada se pogleda udio nastavnog osoblja, štrajkalo ih je ukupno 4073, odnosno 31,37 posto, a kod nenastavnog osoblja štrajkalo je ukupno 650 zaposlenika, odnosno manje od 12 posto.
U osnovnim školama štrajkalo je 17,54 posto djelatnika, a primjerice u Zadarskoj županiji štrajku se odazvalo 3,2 posto zaposlenika i to 3,6 posto nastavnoga i 2,12 posto nenastavnoga, odnosno 13 zaposlenika nenastavnoga osoblja i 54 nastavnika u cijeloj Županiji, naveo je Mamić.
Na institucijama znanosti i visokog obrazovanja u četiri se županije od 3101 zaposlenika štrajku odazvalo njih 114, ili 3,68 posto, odnosno gotovo dvostruko manje nego u prvom štrajku. Nastava nije bila organizirana u tri osnovne škole, odnosno njih 1,57 posto, djelomično je bila organizirana u 53 (27,75 posto), a normalno je radilo 135 osnovnih škola (70,68 posto).
Kod srednjih škola nastavu nije organizirano njih 12 posto, 8,75 posto radilo je normalno, a 61 posto njih djelomično je organiziralo nastavu.
Mamić se osvrnuo i na razloge štrajka istaknuvši da sindikati naglašavaju dva – inflaciju i nepravedno pozicioniranje sustava obrazovanja u koeficijentima. "Nije problem u tome da je inflacija pojela rast plaća", rekao je naglasivši da su plaće rasle oko 70 posto, a da je kumulativna inflacija bila 28 posto.Što se tiče tvrdnje da je sustav obrazovanja nepravedno pozicioniran u koeficijentima, istaknuo je da je u svim sektorima, kada su u koeficijente ugrađeni svi dodaci, njihov rast u nekim sektorima bio nešto manji, a u nekima čak i značajno manji nego u sustavu obrazovanja. "Nema govora da se ovdje radi o bilo kakvoj nepravdi", zaključio je.
Fuchs: Vjerujemo da će zaposleni u obrazovnom sektoru imati na umu dobrobit djece
"I dalje stojimo na onome kako smo od samoga početka komunicirali: ne vidimo ozbiljan razlog za štrajk, pogotovo kada se o povećanju osnovice pregovara za mjesec dana, kada će početi pregovori o novom povećanju osnovice u koje će biti uključeni i svi ostali sindikati", rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Sve djelatnike u sustavu pozvao je da dobro promisle trebaju li sudjelovati u manipulacijama koje iznose ova tri sindikata i navode ih kao razlog za štrajk.
Na svakome je, njegovoj osobnoj savjesti i uvjerenju, hoće li štrajkati ili ne, rekao je ministar. "Mi mu to ne osporavamo, ne radimo nikakav pritisak ni na koga, niti na škole niti na bilo koje druge institucije, ne zastrašujemo nikoga i u konačnici samo analiziramo podatke", naglasio je.
"I dalje stojimo na istim pozicijama i vjerujemo da će zaposleni u odgoju i obrazovanju imati na umu dobrobit djece i daljnji razvoj i bolje uvjete u osnovnim, srednjim školama i na sveučilištima za koje ova Vlada, i ministarstvo, zadnjih godina ulaže ogromna sredstva – od onih potrebnih za poboljšanje infrastrukture, a jednako tako i za bolje uvjete rada nastavnika. S krajnjim ciljem dobrobiti i najboljeg mogućeg obrazovanja djece i mladih", poručio je ministar.
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja jučer su organizirali cirkularni štrajk u četiri županije - Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj te Dubrovačko-neretvanskoj.
Prema njihovim podacima u štrajku je sudjelovalo 6.300 zaposlenih, odnosno 80 posto u osnovnim i srednjim školama, fakultetima i institutima. Štrajk će se, najavljuju sindikati, idućih dana nastaviti i u drugim hrvatskim regijama.
