Planirani rashodi su 37 milijardi eura, a za 14 posto porast će rashodi Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koje je u svoj resor dobilo ‘mlade’. No, projekcije rashoda za 2026. u ovom resoru značajno su veće jer se samo za dogradnju škola za prelazak na program cjelodnevne škole te godine planira utrošiti čak 790 milijuna eura.
Na sjednici Vlade u četvrtak je predstavljen prijedlog državnog proračuna za 2025. s projekcijama za 2026. i 2027. Prihodi proračuna u 2025. planirani su na 33 milijarde eura, što je rast od 8,6 posto u odnosu na 2024. Što se tiče rashoda, oni su planirani u iznosu od 37 milijardi eura, a to je 3,4 milijarde eura više u odnosu na 2024. godinu.
U 2026. za dogradnju škola za cjelodnevnu planira se utrošiti 790 milijuna eura"Ulaganja i potpore u području obrazovanja su također značajna. Moramo istaknuti posebno iznos koji se odnosi na izgradnju, opremanje i fiskalnu održivost vrtića. U 2025. radi se o 192 milijuna eura. I isto tako, općenito ulaganja u infrastrukturu, posebno u 2026. godini, radi se o 790 milijuna eura kojima ćemo omogućiti uvođenje jednosmjenske nastave", rekao je ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade.
Usporedbe radi, u 2024. rashod u svrhu prelaska na jednosmjensku nastavu iznosi oko 20 milijuna eura, u 2025. godini on će biti 29 milijuna eura, a 2027. je u tu svrhu predviđeno 404 milijuna eura. Prema ranijim najavama iz Ministarstva obrazovanja, cjelodnevna škola i jednosmjenska nastava u sve bi škole frontalno trebale ući ujesen 2027. No, brojni su, poput Grada Zagreba, skeptični oko toga da će se do tada uspjeti dograditi sve škole. Fuchs je u rujnu prozvao vlasti u većim gradovima navodeći da kaskaju s prijavom projekata, a iz Grada Zagreba su odgovorili da je Ministarstvo to koje odugovlači s odgovorom na projekte.
Prema prijedlogu proračuna, u 2026. rast će i rashodi za izgradnju, opremanje i fiskalnu odgovornost vrtića na 241 milijun eura, budući da je Hrvatska dužna približiti se prosjeku EU po pitanju obuhvata djece u vrtićima. Iz Vlade se hvale i da je za 2025. predviđeno je 90 milijuna eura za besplatne udžbenike i školske obroke u osnovnim školama, a povećava se i proračun za financiranje pomoćnika u nastavi s 5,4 na 8,2 milijuna eura.
Moglo bi biti prijepora oko plaća u školstvu
Primorac je govorio i o izdvajanjima za zaposlene u javnim službama od 8,2 milijarde eura. Pritom je kazao da se oko 25 posto odnosi na zaposlene u školstvu, 23 na zaposlene u zdravstvu, 11 posto u policiji, 10 posto u znanosti, 6 posto u obrani i 5 posto u pravosuđu te ukupno 20 posto u ostalim službama.
Upravo bi oko plaća moglo biti novih prijepora između sindikata i Vlade, barem u resoru školstva i visokog obrazovanja. Školski Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja traže povećanje koeficijenata za zaposlenike škola, fakulteta i instituta. Žele promjenu Uredbe prije nego se donese proračun, kako navode, jer im je ‘dosta situacija u kojima smo bili nebrojeno puta, a u kojima nam kažu da smo zakasnili jer je proračun već donesen’. U slučaju da se njihov prijedlog ne usvoji, sindikati će tražiti povratak prosvjetnog dodatka.
Više o tome čitajte na poveznici. Čitav prijedlog proračuna koji odlazi na raspravu u Sabor možete proučiti u dokumentu ispod. Proračun Ministarstva, znanosti i obrazovanja je od 359. do 454. stranice dokumenta.
