Zakonom se predviđa uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, ali i veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu i to u roku od 30 dana od njegovog stupanja na snagu. U odnosu na prvo čitanje usvojene su nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo te je usvojena primjedba pučke pravobraniteljice o potrebi jasnijeg definiranja simbola koji mogu vrijeđati moral i osjećaje građana.
Zakonom se propisuje da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu. Tako će se u županijama formirati stalna Povjerenstva sastavljena od pet neovisnih stručnjaka koja će davati mišljenje o prikladnosti spornih spomenika.
Prijedlogom zakona se po prvi put uređuje i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu. Takvo groblje ne smatra se komunalnim objektom, već će dobiti poseban status kojim se osigurava njihova trajna zaštita i dostojanstvo. Upravljanje memorijalnim grobljima biti će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja, koje će u ime Republike Hrvatske preuzeti odgovornost za njihovo održavanje, uređenje i očuvanje.
Zastupnici će po hitnom postupku raspraviti i izmjene Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta kojim se želi riješiti problem rascjepkanosti i usitnjenosti i potaknuti njegovu učinkovitu uporabu, a samu komasaciju ubrzati lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika.
Postupcima komasacije smanjit će se broj zemljišnih parcela po jednom vlasniku/korisniku i povećati površina parcela, očekuje Vlada i ističe da su provedba komasacije i ispunjavanje Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. godine uvjet za povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Vlada predlaže i smanjenje postotka suglasnosti vlasnika za pokretanje postupka komasacije.
