Poboljšanje je, naime, posljedica pada prosjeka EU-a, a ne stvarnog napretka hrvatskih učenika. Osim toga, izvješće je pokazalo kako u sva tri područja ispitivanja PISA-e Hrvatska ima manje učenika koji postižu najbolje rezultate od prosjeka EU-a.
‘Ovo su najbolji rezultati hrvatskih učenika ikada’, komentirali su mnogi prije godinu dana kada su predstavljeni rezultati PISA istraživanja za 2022. godinu. Podsjetimo, hrvatski 15-godišnjaci su se prema posljednjim podacima PISA-e našli u prosjeku OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti. No, nedavno objavljeno izvješće Europske unije ‘Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2024.’ ističe kako to baš i nije realan uspjeh.
– Iako su trenutačni rezultati Hrvatske u usporedbi s prosjekom EU-a bolji nego prije, to je uglavnom posljedica pada prosjeka EU-a. Od 2018. do 2022. za 6,6 postotnih bodova u matematici, 3,7 u čitanju i 2 postotna boda u prirodoslovlju. Stopa učenika sa slabim rezultatima (tj. udio učenika s nezadovoljavajućom razinom vještina) sad je ispod prosjeka EU-a u čitanju (22,7 posto u odnosu na 26,2 posto u EU-u) i prirodoslovlju (22,4 posto u odnosu na 24,2 posto u EU-u), stoji u izvješću EU-a.
‘Stopa slabih rezultata u matematici i dalje je visoka’Ističe se i kako u sva tri područja, dakle čitalačkom, prirodoslovnom i matematičkom, Hrvatska ima manje učenika koji postižu najbolje rezultate od prosjeka EU-a. U matematici je to 5,9 posto u odnosu na 7,9 posto u EU-u i u čitanju 4,2 posto u odnosu na 6,5 posto u EU-u i taj se udio u Hrvatskoj nije poboljšao od 2012. godine. U prirodoslovlju se od 2018. prosjek hrvatskih učenika povećao za 1,8 postotnih bodova, što je najveće povećanje u tom razdoblju u EU-u, ali i dalje manje od prosjeka.
– Trećina svih učenika i gotovo polovina učenika u nepovoljnom položaju postižu slabe rezultate u matematici. Stopa slabih rezultata u matematici i dalje je visoka, čak 32,9 posto u usporedbi s 29,5 posto u EU-u. Prema nacionalnom izvješću o rezultatima istraživanja PISA, učenici navode da ih se uglavnom poučava formalnoj, a ne primijenjenoj matematici. Rezultati istraživanja PISA pokazuju da je 70 posto hrvatskih učenika (onih sa slabim rezultatima) te godine pohađalo dodatnu (obično privatnu) poduku iz matematike. Slabi rezultati možda su povezani i s malim brojem nastavnih sati te nedostatkom kvalificiranih učitelja i nastavnika matematike i fizike, piše u izvješću EU-a.
Osim o rezultatima PISA-e, u izvješću se ističu i ostali čimbenici u hrvatskom školskom obrazovanju. Tako je zanimljivo kako je u usporedbi s cijelom EU stopa ponavljanja razreda najniža u Hrvatskoj. Samo 1,2 posto učenika ponavlja razred, i to se u pravilu događa samo jedanput, u višim razredima osnovne i u srednjim školama. Također, imamo i najniži postotak napuštanja obrazovanja i osposobljavanja od strane učenika – samo 2 posto. Ali, navodi se i da, unatoč relativno dobroj razini jednakih mogućnosti, neke su prepreke i dalje prisutne.
– Iako je osnovno obrazovanje besplatno, neki materijali i aktivnosti nisu dostupni učenicima koji su u nepovoljnom položaju (UNICEF, 2022.). Jedan od problema može biti i pristup školi jer se prijevoz organizira samo za učenike od prvog do četvrtog razreda koji žive na udaljenosti većoj od tri kilometra do škole i za učenike od petog do osmog razreda koji žive na udaljenosti većoj od pet kilometara (Pravobraniteljica, 2022.). Učenici u nepovoljnom položaju prekomjerno su zastupljeni u trogodišnjim strukovnim srednjoškolskim programima, koji im ne omogućuju pristup državnoj maturi ni visokom obrazovanju, navodi se u izvješću.
Izvješće je pokazalo i kako interes učenika za karijere u području STEM-a raste, ali da na odabir karijere utječu stereotipi. Interes učenika za karijere u području STEM-a raste kako prelaze u više razrede, ali njihov odabir područja studija oblikuju stereotipi.
Cijeli dokument izvješća možete pogledati niže. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
